Blagajničko poslovanje obuhvaća čuvanje i promet gotovim novcem, vrijednosnim papirima i vrijednosnicama koje se izjednačavaju s gotovinom. Ono se najčešće odnosi na uplate i isplate gotova novca. Gotovinsko plaćanje podrazumijeva izravnu predaju gotovine između sudionika platnog prometa te uplatu gotovine na ili isplatu iste sa transakcijskog računa.

Svaka transakcija treba biti evidentirana odgovarajućom blagajničkom ispravom. Blagajničke isprave su blagajnička uplatnica, blagajnička isplatnica i blagajničko izvješće.Blagajnička uplatnica je knjigovodstveni dokument koji blagajnik ispostavlja pri svakoj pojedinačnoj uplati gotova novca u blagajnu. Spomenutu ispravu je potrebno priložiti uz blagajničko izvješće kao dokaz o nastaloj transakciji. Blagajnička isplatnica je knjigovodstveni dokument kojim se evidentira izlaz gotovog novca iz blagajne. Blagajnička isplatnica sadržava svotu novca koji se isplaćuje, datum isplate, primaoca te razlog isplate. Dokument je također potrebno priložiti uz blagajničko izvješće. Blagajnička isplatnica i uplatnica se obično vode u blokovima no nema zakonske zapreke da se popune i ispišu računalnim putem. Poduzetnik gotovim novcem može plaćati fizičkim i pravnim osobama: nabavu proizvoda i usluga pravnim osobama i obrtnicima, obveznicima poreza na dohodak do iznosa od 5000 kuna po jednom računu; plaće i druga primanja zaposlenicima, koja uključuju naknade za prijevoz, loko vožnju, putne troškove, dnevnice; stipendije i potpore učenicima i studentima te prigodne nagrade zaposlenima; fizičkim osobama sve što se ne smatra dohotkom i ne podliježe oporezivanju. Gotovinu koju poslovni subjekt dobije uplatom na blagajni i gotovinu s osnove dnevnog utrška, poduzeće može sukladno stajalištu Hrvatske narodne banke koristiti za plaćanje roba i usluga do 5000 kuna, te u tom slučaju ne postoji obveza polaganja preuzete gotovine na računima kod banaka.

Novac mora biti na računu
Za sva ostala korištenja gotovog novca iz blagajne, kao što je podmirenje putnih naloga, drugih materijalnih troškova, isplata plaća i slično, preuzeti novac mora se prethodno položiti na žiro-račun u banci. Odlukom o gotovom novcu nije utvrđen blagajnički maksimum (najveći iznos novca koji smije ostati u blagajni), niti je utvrđen rok polaganja gotovine na žiro-račun. Također, nije utvrđeno ni donošenje odluke o blagajničkom maksimumu. Subjekt sam odlučuje da li će donijeti odluku o blagajničkom maksimumu. Postavljanjem blagajničkog maksimuma poduzeća se brane od nepotrebnog rizika držanja gotovine u većem iznosu od neophodnog. Plaćanja se vrše na temelju računa, koji ne moraju imati oznaku R1 ili R2, međutim, tada si subjekt ne može odbiti odgovarajući pretporez. Subjekt koji kod ovlaštene organizacije kod koje vodi račun ima evidentirane, nenamirene obveze, čije je red plaćanja propisan (tvrtke u blokadi), ne može zadržati gotov novac u blagajni niti njime plaćati račune nego ga mora uplatiti na svoj žiro-račun odmah, a najkasnije idući radni dan. Pravni subjekt može podijeliti blagajničko poslovanje na više vrsti blagajni (npr. blagajna za poslovanje u sjedištu, blagajna organizacijske jedinice, blagajna prodavaonice, devizna blagajna). Pravni subjekt donosi odluku, ovisno o svojim potrebama, kako će urediti svoje blagajničko poslovanje. Zakon dopušta da uz glavnu blagajnu postoje i pomoćne blagajne. Odnos glavne blagajne i pomoćnih blagajni se uspostavlja, također, ovisno o potrebama subjekta.

HNB odobrava držanje gotovine
Deviznu blagajnu moguće je imati za izdatke za službena putovanja u inozemstvo, kao i za pružanje usluga u međunarodnom robnom i putničkom prometu i pružanje hitne medicinske pomoći, te za plaćanje troškova u vezi s prijevoznim sredstvima i robom na službenom putu u inozemstvu. Prosječno dnevno stanje devizne blagajne u tromjesečju može biti u vrijednosti do 1500 eura. Prosjek se računa na temelju dnevnih stanja u tromjesečju. Ako rezident ima potrebu i dokaže da mu taj iznos nije dostatan, Hrvatska narodna banka može odobriti držanje i većeg iznosa strane gotovine u deviznoj blagajni za potrebe službenih putovanja, pri čemu se zahtjev treba potkrijepiti utrošenim sredstvima u te svrhe u protekloj godini dana.

Izvješće

Svaka valuta zasebno
Blagajničko izvješće je pomoćna knjigovodstvena knjiga u kojoj se provode uplate i isplate gotovine neposredno poslije njihova nastanka, a na temelju isprava blagajničke uplatnice i blagajničke isplatnice. Izvješće se zaključuje i šalje u knjigovodstvo ovisno o rokovima koje je odredila tvrtka. Nakon zaključenja izvještaja utvrđuje se saldo i uspoređuje se sa stvarnim iznosom gotovine u blagajni. Za svaku valutu potrebno je voditi zasebno izvješće. Prilikom upisivanja nije obvezno iskazati kunsku protuvrijednost nego se ona može iskazati naknadno.