U idućih pet godina operateri predviđaju da će se u Hrvatskoj prosječna brzina pristupa internetu popeti iznad 10 Mbps, odnosno da će se u prosjeku kretati između 15 i 30 Mbps. Trenutno se ta brzina prema neslužbenim istraživanjima kreće nešto ispod 5 Mbps što znači da se do 2015. godine očekuju do šest puta brže internetske veze nego što su na hrvatskom tržištu dostupne danas. Direktor Optika kabel TV-a Željko Debanić smatra da će značajnije povećanje brzina u odnosu na postojeće ovisiti o brzini širenja usluga internetske televizije, digitalne videoteke i snimalice.

Nužno barem 20Mbita
“Takve usluge zahtijevaju najveće kapacitete prijenosa jer u kući s tri televizora od kojih na jednom gledate film iz videoteke u visokoj rezoluciji, na drugom dnevnik a na trećem snimku jučerašnje utakmice, trebat će vam internetski pristup brzine od 15-20 Mbits a kad tome dodamo i da će ukućani željeti uz to surfati internetom bit će nužne brzine od 20 do 25 Mbits”, kaže Debanić pojašnjavajući da je ovakav način korištenja širokopojasnih usluga donekle ekstreman. Jedno od neslužbenih istraživanja koje ukazuje kakvim se brzinama putem širokopojasne infrastrukture u ovom trenutku surfa u Hrvatskoj, ali koje nije nacionalno reprezentativno te stoga daje tek dojam ali ne i potpun uvid u situaciju na terenu, objavio je portal Net Index.Prema Net Indexu Hrvatska je po brzini pristupa internetu na 58. mjestu na svijetu s prosječnom brzinom surfanja od 4,67 Mbps. Usporedbe radi, najbrže se surfa u Južnoj Koreji 33,02 Mbps, zatim Litvi 24,97 Mbps, Letoniji 23,67 Mbps i Moldaviji 23,43 Mbps. Nadalje, istraživanje ukazuje da se u Hrvatskoj najbrže surfa u Velikoj Gorici gdje je prosječna brzina širokopojasnog pristupa internetu 7,47 Mbps a najbrži rezultat ima operater B.Net. U Zagrebu, koji je po brzini četvrti s prosječnom brzinom 5,29 Mbps, najbrže je surfati na Metronetu. Kako se istraživanje dnevno osvježava s novim rezultatima testiranja koja provode sami korisnici putem stranice Speedtest.net rezultati i poredak operatera dinamički se mijenjaju. U HT-u kažu da sličnih istraživanja na internetu ima niz. Dodaju da najveći broj korisnika brzog interneta u Hrvatskoj surfa upravo putem njihove mreže, njih više od 580.000, te ih stoga ne iznenađuje prosječna brzina od 4Mbps. “Najveći dio naših širokopojasnih korisnika ima zakupljeni paket do 4Mbps što korelira s dobivenim rezultatom. Iznenađuje nas da testiranje nije bilo zanimljivo korisnicima koji imaju zakupljen paket od 10 Mbps i 20 Mbps”, kažu u HT-u koji je lani u izgradnju optičke mreže koja omogućuje velike brzine surfanja uložio više od milijardu kuna.

Podrška države
U Vipnetu kažu da su nastavili investicije u povećanje brzina svoje mreže kroz uvođenje novih tehnologija i izgradnju dodatne infrastrukture. “Nedavnom demonstracijom dual carrier HSDPA tehnologije s najvećom brzinom bežičnog prijenosa podataka ikad postignutom u 3G mreži od 42 Mbps, Vipnet je potvrdio status predvodnika u ulaganju u širokopojasni internet”, kažu u Vipnetu. Voditelj komunikacija Metroneta Luka Rukavina kaže da već sada svojim korisnicima nude brzine pristupa veće od 100 Mbps, i to mahom poslovnim korisnicima u 50 najvećih gradova u Hrvatskoj. “Imamo mogućnost ponuditi brzi internet i u manje razvijenim područjima ali investicije u mrežnu infrastrukturu na takvim mjestima moraju imati ekonomsku isplativost za pružatelja usluge, tako da bi državne subvencije itekako potaknule takav razvoj”, zaključuje Rukavina.

Razvojni jaz

Raspisivanje nagrada
U B.Netu upozoravaju da istraživanje Net Indexa ne odražava činjenicu da u Hrvatskoj još nije moguće dobiti širokopojasnu vezu u svakom mjestu. “Komercijalni operatori najčešće nemaju dovoljno interesa ulaziti u vrlo velike tehnološke investicije koje se često isplaćuju tek na duge staze, zbog malog broja potencijalnih korisnika na određenom području ili opadajuće populacije”, kažu u B.Netu. U takvim slučajevima uskače država sa subvencijama. U Hrvatskoj je prošle godine država kroz potpore razvoju brzog interneta izdvojila 16,1 milijun kuna.