Potaknuti probnim balonima o uvođenju posebnog poreza na banke, svojevrsnog bankarskog harača, istražili smo koliko bi kojoj banci država uzela novca. Najviše bi poreza platile one najveće, samo Zagrebačka i PBZ oko 780 milijuna kuna! Uvede li država namet po uzoru na susjednu Mađarsku, bankama bi se porez zaračunavao na visinu ukupne aktive, dakle na veličinu tržišnog udjela, a ne na ostvareni profit na koji već plaćaju porez na dobit. Ovisno o veličini banke, porez se obračunava po dvije stope: na aktivu do 50 milijardi forinti (oko 1,3 milijarde kuna) stopa iznosi 0,15 posto, a iznad nje stopa raste na 0,5 posto. Primijenimo li računicu na 32 domaće banke, domaći budžetski deficit samo ove godine bio bi manji za respektabilnih 1,78 milijardi kuna, polovicu prošlogodišnje dobiti banaka.

Najteže najvećima
Prisilna solidarnost ponajviše bi pogodila profit Zagrebačke banke i to za čak 463,7 milijuna kuna! Zaba na čelu s predsjednikom Uprave Franjom Lukovićem, naime, s aktivom od 96,6 milijardi kuna tržišni je lider na domaćem tržištu s četvrtinom bankarskog kolača. Zaba bi na aktivu do 1,3 milijarde kuna po nižoj stopi platila 1,95 milijuna kuna, a na preostali iznos još 461,8 milijuna kuna poreza. O kojem se iznosu radi ilustrira podatak da je to Zabi više od 70 posto bruto dobiti u prvoj polovici ove godine. Na adresu druge po veličini Privredne banke na čelu s Božom Prkom, došao bi račun na 314,4 milijuna kuna; 1,95 milijuna po nižoj te 312,5 milijuna po višoj poreznoj stopi ‘zahvaljujući’ aktivi od 63,8 milijardi kuna. Tek nešto manja uplatnica na iznos od 239,7 milijuna kuna došla bi u Erste & Steiermärkische banku, treću po veličini sa 48,8 milijardi kuna aktive. U Erste grupi već su izračunali da će ih novi mađarski porez godišnje koštati 30 milijuna eura, što bi (u hipotetskom izračunu) značilo da će u Hrvatskoj platiti 3 milijuna eura više. Visinom sličan iznos harača smiješi se domaćim Raiffeisen i Hypo Alpe-Adria banci; RBA bi platila 194,2 miljuna, a Hypo 190 milijuna kuna. Profit iz Raiffeisenovog poslovanja u Mađarskoj porez će zahvatiti s 37,4 milijuna eura (oko 270 milijuna kuna), računica je Raiffeisen Internationala. Jedina još iz skupine velikih banaka kojoj bi iznos poreza premašio stotinu milijuna kuna jest Societe Generale Splitska banka. S aktivom od 26,9 milijardi kuna ta banka, koja je u posljednjih nekoliko mjeseci u velikoj tržišnoj ofenzivi, na račun države uplatila bi 130 milijuna kuna u ovoj godini. Slijedi Hrvatska poštanska banka sa 66,2 milijuna, OTP sa 59,1 milijun, Volksbanka sa 34,4 milijuna…

Udio u BDP-u
Institut za međunarodne financije (Institute of International Finance) na prve najave još sredinom srpnja objavio je da će porez u Mađarskoj, koja nije spašavala svoje banke, imati daleko najveći udio u BDP-u od europskih zemalja. Iako se prvotno baratalo s 0,5 posto BDP-a, porez je u međuvremenu narastao na 0,7 posto i u financijskoj industriji ocijenjen ‘brutalnim’. S prikupljenih 1,78 milijardi kuna, domaći bi bankarski harač težio 0,53 posto BDP-a. Usporedbe radi, u Francuskoj iznosi od 0,03 do 0,09 posto, 0,07 posto u SAD-u, 0,08 posto u Njemačkoj, 0,2 posto u Velikoj Britaniji i 0,3 posto u Austriji. Osim na visinu, IIF se osvrnuo na učinkovitost: “Sav prihod tog poreza u jednoj godini u potpunosti će se anulirati izgubljenim prihodima kao posljedice smanjenog poreza na dobit tvrtki i slabije potražnje, te investicija, jer će se troškovi financijskih institucija preliti na korisnike njihovih usluga”.

11 malih banaka

Čak 8,5 mil. kuna poreza
Dok za velike kreditore stoji opaska da je to sektor kojem likvidnost i profit nisu problem, za manje banke porez bi mogao ubrzati konsolidaciju. Jedanaest manjih banaka s aktivom ispod 1,3 milijarde kuna mogle bi platiti oko 8,5 milijuna kuna nameta. Čak sedam njih prvu polovicu 2010. poslovalo je s gubitkom, no porezna obveza zbog toga ne bi ih zaobišla jer ne ovisi o profitu već aktivi.