Od 825 žena koje su u godini 2004. u Hrvatskoj umrle od raka dojke, njih oko 160 preživjelo bi da se kod nas provodi program ranog otkrivanja ove zloćudne bolesti. Dokazano je, naime, da prevencija u vidu redovitih liječničkih pregleda može smanjiti smrtnost od karcinoma dojke za visokih dvadeset posto, a u još većem postotku povećati i šanse za izlječenje. Tako bi čak devedeset posto žena od njih ukupno 2300 koliko ih je u istoj godini oboljelo od karcinoma dojke, imalo mogućnost izlječenja ako bi se bolest detektirala na vrijeme. S nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke, međutim, Hrvatska će započeti najvjerojatnije tek ove godine, točnije u rujnu kako predviđa “Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2006.-2011.” upravo izglasana u Saboru. Prevencija, međutim, ide mnogo dalje od liječničkih pregleda, a istraživanja pokazuju da treba započeti u ranoj mladosti djevojčica. “Postoji niz poznatih rizičnih čimbenika koji su povezani s dobivanjem raka dojke. Na neke ne možemo utjecati, a među njima su genetska predispozicija ili prva menstruacija prije dvanaeste godine života. No s obzirom da je dokazano da čak 80 posto karcinoma dolazi iz okoliša, mnogo je čimbenika na koje možemo utjecati i zato je prevencija ključno rješenje tog velikog javnozdravstvenog problema”, pojašnjava dr. Nada Kraljević predsjednica Hrvatskog foruma protiv raka dojke “Europa Donna”, liječnica na zagrebačkoj Klinici za tumore.

Trčanje spašava
Nerađanje ili rađanje nakon tridesete, primjerice, jedan je od čimbenika stila života koji povećava rizik od obolijevanja od te zloćudne bolesti, a o pušenju, konzumaciji droga i alkohola više zaista ne treba mnogo pojašnjavati. Medicina sve glasnije ističe vrlo jako preventivno oružje za obranu ženskog zdravlja, a to su pravilna prehrana i redovita tjelovježba, te boravak na svježem zraku. “Kad je u pitanju karcinom općenito, smatra se da se čak jedna trećina razboljevanja može prevenirati, a tjelovježba i prehrana pritom su vrlo važne. Današnja je prehrana puna životinjskih masnoća i estrogena (ženskog spolnog hormona) koji utječu na stvaranje karcinoma dojke, izazivaju debljinu. Način života je uglavnom sjedilački i ne koriste se u dovoljnoj mjeri blagodati tjelesnog kretanja – bolja cirkulacija, smanjivanje hormona stresa izravno odgovornog za utjecaj na maligne bolesti, oslobađanje hormona sreće koji ima suprotan učinak, smanjivanje tjelesne težine, razine šećera, snižavanje krvnog tlaka”, pojašnjava dr. Kraljević. Studije pokazuju da visok sadržaj fermentiranih mliječnih proizvoda u prehrani djeluje zaštitno u nastanku raka debelog crijeva i raka dojke. Od fermentiranih namirnica u srednjoj Europi najveći značaj imaju kiselo zelje i jogurt. U centru pozornosti u borbi za zdravlje žena sve češće su fitoestrogeni – izoflavonoidi i lignani za koje se pretpostavlja da posjeduju zaštitni učinak u nastanku hormonski ovisnih vrsta raka (dojke, prostate, maternice). Izoflavonoidi se nalaze u raznim mahunarkama, pri čemu soja nadaleko prednjači. Lignani su veoma rasprostranjeni u biljnom svijetu, a najviše ih je u lanenim sjemenkama, pšeničnim klicama, raži, te drugom povrću i voću. Zanimljivo je da sve više istraživanja ide u prilog tvrdnji da se rizici za dobivanje raka dojke određuju već u ranoj mladosti djevojčica, a ovi pokazatelji svakog bi roditelja trebali ozbiljno obvezati da svoje djevojčice upute na što ranije bavljenje sportom.

Razina estrogena
Naime, tijekom ranog djetinjstva tkivo prsa “uspavano” je sve dok se ne počnu proizvoditi estrogen koji izaziva rast dojki, što se događa s početkom menstruacije i traje nekoliko godina. Ubrzani rast broja stanica, čini se, osobito pogađa dojke i moguće je da se upravo u tom periodu događaju promjene na stanicama koje u kasnijoj dobi mogu dovesti do raka. S obzirom na to, zdravstvene navike u toj dobi od veoma su važnog utjecaja na čitav životni vijek žena. Tu na scenu stupa tjelovježba koja snižava razinu estrogena te može odgoditi prvu menstruaciju, a time značajno smanjiti i rizik za obolijevanja od raka dojke! Istraživanje provedno na Harvardu na 5400 bivših sportašica tog sveučilišta i američkih žena koje se nisu bavile sportom pokazalo je dramatične rezultate: rizik od oboljievanja od raka dojke među bivšim je sportašicama bio čak 40 posto niži. Autorica knjige “Breast Fitness” i direktorica Centra za prevenciju u Seattleu Anne McTiernan djevojkama preporučuje jedan sat vježbanja dnevno, pri čemu je dobro da to budu aktivniji sportovi koji izazivaju visok metabolički intenzitet, poput rolanja, tenisa, plivanja, aerobika ili preskakivanje užeta. Osim preporuke da i sami vježbaju te vlastitim primjerom daju poticaj, roditeljima čija djeca na spomen tjelovježbe frkću nosom daje koristan savjet: upišite svoje djevojčice na isti sport kojim se bave i njihovi prijatelji.