Talijanske banke Intesa Sanpaolo i UniCredit, moraju do kraja godine refinancirati ukupno 49 milijardi dolara starih dugova. Podaci su to koje je objavio Bloomberg s time da Intesa, vlasnica PBZ-a u Hrvatskoj, mora prikupiti 28 milijardi, a UniCredit, vlasnik Zagrebačke banke, 21 milijardu dolara. Sve talijanske banke moraju ukupno ove godine refinancirati 69 milijardi dolara obveznica, dok ih iduće godine čeka ‘ceh’ od čak 157 milijardi dolara.
Prema izračunima Bloomberga, banke u najproblematičnijim država tzv. ‘rubne Europe’ ove godine moraju prikupiti još 122 milijarde dolara kako bi refinancirale svoje stare dugove. Pri tome će plaćati mnogo višu cijenu nego što je to bilo prije krize, usprkos tome što je nedavni test bankovnog sustava pokazao da su banke u relativno dobrom stanju. Banke u državama od Grčke do Irske su uglavnom bile istjerane s tržišta kapitala od travnja ove godine nakon rasta zabrinutosti da bi vlade tih država mogle imati problema s pokrivanjem proračunskih deficita. Banco Santander i Banco Bilbao Vizcaya Argentaria prošlog su tjedna iskoristile povoljan trenutak rasta optimizma nakon objave rezultata stres-testova. Obje su banke na tržište plasirale obveznice no relativni prinosi bili su i dvostruko viši od onoga što su banke plaćale prije krize. Analitičari komentiraju kako će uspjeh potrage za novcem biti jednako dobar test za banke kao i nedavno provedeni strest-testovi. Dvadeset i četiri velike banke iz Portugala, Irske, Italije, Grčke i Španjolske moraju iduće godine refinancirati ukupno 271 milijardu dolara dugova. Godinu dana kasnije morat će naći 230 milijardi dolara. Za razliku od tih banaka kojima je novo zaduživanje bitno skuplje od starog, na drugim dijelovima tržišta kapitala razlika između cijene novca za kompanije i državu pada. U Standard & Poor’su, agenciji za kreditni rejting kažu da je broj kompanija za koje očekuju smanjenje ocjene rejtinga također u silaznoj putanji. Rezultati stres-testova objavljeni 23. srpnja donekle su olakšali zabrinutost ulagača oko gubitaka koje bi banke mogle pretrpjeti kod ulaganja u državne obveznice. Dodatno olakšanje došlo je i nekoliko dana kasnije kad je Baselski odbor za bankovni nadzor predložio olakšavanje pravila koja diktiraju koliko kapitala banke moraju držati kako bi se zaštitile od gubitaka. Banke s periferije Europe proteklih su se mjeseci za novac najviše oslanjale na Europsku središnju banku, no pitanje je hoće li to moći i u budućnosti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.aaaaa
Uključite se u raspravu