Gospođo, zašto ne odobravate više stambenih kredita da ljudi počnu kupovati stanove? Gospodine, pogledajmo ovako: imate plaću od 7000 kuna. Na ratu kredita od nekih 100.000 eura otišla bi vam skoro polovica plaće. S ostatkom jedva da možete dočekati kraj mjeseca. Je li vam sada jasnije zašto ne odobravamo više kredita?

Sažetak je ovo razgovora jednog građevinskog poduzetnika i osobne bankarice u jednoj velikoj domaćoj banci. Njemu stoje novi neprodani stanovi, a ozbiljnih kupaca baš i nema na vidiku. Nema ih jer dobiti veliki kredit, potreban za kupnju stana, više nije tako jednostavno, a malo tko ima toliko “keša” na raspolaganju. Banke još zaziru od rizika, a kako i ne bi.Nezaposlenost uporno raste, a ekonomija ne pokazuje znakove da će za godinu ili dvije stanje biti osjetno bolje. Građani to shvaćaju i postali su vrlo oprezni kada je u pitanje zaduživanje, jer tko zna hoće li za godinu dana uopće imati posao. A nekretnine, iako se nađe vrlo povoljnih prilika, i dalje drže svoju cijenu, kao da krize zapravo nikada nije ni bilo. Jer danas stan prodaje samo onaj tko nema drugog izlaza. Ostali čekaju i priželjkuju obnovu nekretninskog balona od 2000 eura po kvadratu. Svi, i banke, i prodavatelji i kupci stoje na početnim pozicijama i čekaju najpovoljniji rasplet događaja.Ovaj začarani krug iz kojega trenutno nema izlaska ponajviše pritišće građevinske tvrtke. Posla je sve manje, dugovi im rastu, cijene dionica na burzi im padaju. Netko će u ovoj priči morati popustiti, ili građevinari-prodavatelji ili banke ili kupci. Jer ako ne popuste, netko će na kraju završiti u suzama, a prvi na toj listi su građevinari.