Holcim, jedan od najvećih proizvođača cementa i betona, dijeli sudbinu građevinskog tržišta koje je teško pogođeno krizom. Mario Grassl, predsjednik Uprave Holcima, u Hrvatskoj nije ni punu godinu dana, a preuzeo je kompaniju u trenutku snažnog pada tržišta, zbog čega je morao donijeti neke teške odluke.

Tržište cementa palo je lani 24%, a prognoze za 2010. najavljuju i dodatan pad od 15%. Kako se to odrazilo na poslovanje Holcima?
Poslovni vrhunac imali smo u 2007. i 2008. godini, kao i građevinska industrija o kojoj ovisimo. U prvom dijelu 2009. također smo bili u plusu zbog ranije ugovorenih poslova, ali novih projekata nije bilo, tako da smo ozbiljan pad doživjeli u drugoj polovici godine. Taj trend se nastavio i u 2010. U prvih šest mjeseci negativno je utjecalo i loše vrijeme, što je također smanjilo aktivnosti u građevinskom sektoru.

Mislite li zaista da je loše vrijeme toliko utjecalo na rezultate?
Naravno, ne pokušavamo se sakriti iza lošeg vremena. Prije godinu dana, kad sam došao u Hrvatsku, vidio sam da se dobar dio poslovnih modela temeljio na velikim zaradama u građevinarstvu i brzim povratima investicija. Ovaj je model kolabirao s krizom i zbog toga što su cijene bile previsoke. Nelikvidnost je također problem ovog sektora.

Holcim posluje i u drugim zemljama. Postoji li i u njima problem s nelikvidnošću, kao što je u Hrvatskoj?
Ne baš toliko jer Hrvatska ima specifičan problem s unutrašnjim dugom. Mnoge kompanije duguju jedne drugima, a postoje dugovi i u poslovima za državu. Zbog toga kompanije počinju plaćati kompenzacijama.

Kakva je situacija u svijetu što se tiče građevinskog sektora?
Europa se vrlo polako oporavlja zbog loših vremenskih prilika i još uvijek teške gospodarske situacije. Još je uvijek “maglovito” u ovoj godini. U Njemačkoj je, međutim, kompanija ponovno doživjela rast i čelnici tvrtke ponovno mogu slaviti uz šampanjac. Kako je Njemačka lokomotiva europske ekonomije, možemo se nadati da će se slično početi događati i u drugim zemljama.

Rekli ste da imate rezultate poslovanja za prvih šest mjeseci. Možete li ih reći?
Još ih nismo objavili, ali mogu reći da su znatno lošiji nego prošle godine i da bilježimo gubitak. U našem je poslu uobičajeno da u drugom dijelu godine ostvarujemo profit, no nisam siguran da ćemo to uspjeti ove godine.

Nedavno ste zaustavili proizvodnju u vaša dva pogona u zagrebačkoj regiji, tri ste radnika otpustili, a ostale preraspodijelili u druge vaše pogone. Hoće li se time dovoljno uštedjeti?
Morali smo zaustaviti proizvodnju u dva naša pogona u zagrebačkoj regiji i smanjiti broj zaposlenih. Većinu ljudi smo rasporedili u druge pogone, no situacija se ne popravlja. Vidjet ćemo koje ćemo mjere poduzeti u drugom dijelu godine. O tome se još uvijek razgovara i odluke nisu donesene.

Na početku godine ste potpisali novi kolektivni ugovor koji je radnicima osigurao veće plaće. Koliko vam je to dodatno otežalo poslovanje u ovim uvjetima smanjenog tržišta?
Uvijek je teško balansirati potrebe zaposlenika i kompanije. Činjenica je da nitko nije očekivao ovakav pad. Znao sam da će godina biti teška, ali ne ovoliko. Najveći problem danas je smanjeno tržište i to što konkurencija spušta cijene. To su dva negativna efekta u prihodovnoj strani i zbog toga moramo dodatno smanjivati rashode.

Odjeća i hrana

Brza moda krivac je za previše tekstila, a prilikom obrade kvaliteta mu je niska

Međunarodni dan sestrinstva

„Sestrinstvo je danas pametnije i glasnije, ali i opterećenije nego ikad“

Razmišljate li o prodaji postrojenja koja ste nedavno ugasili?
Naše pogone zapravo nismo zatvorili, već smo privremeno prekinuli proizvodnju. Vjerujemo da će se tržište oporaviti, možda će za to trebati još godina dana, ali vjerujemo u to. Opremu, naravno, uvijek možete prodati, ali je pitanje po kojoj cijeni.

Kad bi, po vašem mišljenju, mogli doći bolji dani za građevinski sektor?
Teško je to prognozirati. Treba privući novac investitora, nevažno radi li se o domaćim ili stranim investitorima. To bi se možda moglo dogoditi kroz godinu ili dvije dana, ali nešto se mora učiniti s glomaznom i neučinkovitom administracijom koja blokira poslovne procese. Investitor koji ima deset milijuna eura odlučuje u koju će zemlju uložiti, a otežava li mu spora i neučinkovita administracija, otići će negdje drugdje.

O korupciji

Holcim je poznat i po svom društvenom angažmanu, pa ste tako s 350.000 kuna ove godine financirali programe borbe protiv korupcije. Kako ste se na to odlučili?
Korupcija definitivno uništava vrijednosti, kako u poslovanju tako i u društvu. To smo činili prošle i ove godine, a nadam se da nećemo morati i narednih 10 godina. Znam da je borba protiv korupcije jedan od osnovnih ciljeva ove Vlade, što je pozitivno. Pokušat ćemo se fokusirati na transparentnost administracije. Mnogi problemi vezani uz korupciju proizlaze iz toga što zakoni nisu dovoljno precizni i jasni, a tijela koja prate njihovo provođenje možda nemaju prave ljude ili ih nemaju dovoljno.

Je li vaša kompanija u Hrvatskoj imala problema zbog korupcije?
To je vrlo teško detektirati. Inspekcijski sustav u Hrvatskoj je jako dobro razvijen, no stavimo li čitav sustav u odnos “mrkve i batine”, mogu reći da “batina” funkcionira dobro, ali je “mrkva”, kao motivacijski dio, slaba točka. U uvjetima krize potrebni su poticaji za razvoj. U Belgiji je, primjerice, smanjen PDV sa 21 na 6 posto za građevinske radove na rok od dvije godine, dok je Njemačka dala porezne poticaje od 1200 eura godišnje. Tako se čuvaju radna mjesta.