Prosječna ocjena koju hrvatski građani daju postojećem sustavu zdravstvene zaštite na zlatnoj je sredini na ljestvici od jedan do pet (2,5). Po stupnju zadovoljstva dijelimo mjesto s Kazahstanom, a svojim zdravstvenim sustavom od Hrvata su između ostalog zadovoljniji Austrijanci i susjedni Slovenci, pokazalo je upravo objavljeno istraživanje Centra za istraživanje tržišta GfK. Istraživanje je provedeno u dvanaest zemalja metodom osobnog intervjua, a odnosi se na osnovne karakteristike vezane uz zdravlje. Osim stupnja zadovoljstva sustavom se od ispitanika tražila osobna ocjena statusa zdravlja, informacije o učestalosti posjeta liječniku opće prakse i odlascima u ljekarne, o dodatnom zdravstvenom osiguranju te dostupnosti lijekova. U svim promatranim zemljama postoji mogućnost dodatnoga dobrovoljnog osiguranja. Po tome prednjače građani Slovenije gdje dopunsko osiguranje plaća 86 posto građana, a iza njih slijede Austrija, Hrvatska i Mađarska gdje se broj dodatno osiguranih kreće između 25 i 35 posto. U Slovačkoj dodatno osiguranje ima tek petnaestak posto građana, a u ostalim promatranim zemljama njihov je broj manji od deset posto. Od jedan do pet Austrijanci svoju zdravstenu zaštitu ocjenjuju s 3,2, a Ukrajinci su na čistoj trojci. Najmanji stupanj zadovoljstva u GFK-ovu istraživanju iskazali su naši prvi susjedi iz Bosne i Hercegovine, zatim Poljaci, Rusi i Slovaci koji su dali prosječnu ocjenu 2,2 iako je to tek nekoliko promila manje od hrvatskih ispitanika.