U okviru mjera za pojednostavljenje poslovanja maloga gospodarstva Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) dobila je zadatak da novim jamstvenim programom “Mikrokredita” omogući aktivniju raspodjelu zajmova malim poduzetnicima koji uglavnom imaju manje od deset zaposlenih. HAMAG će ubuduće jamčiti za 70 posto iznosa namjenskih kredita mikropoduzetnicima u vrijednosti do 200.000 kuna, a u Ministarstvu gospodarstva očekuju da će tako poboljšati pregovaračke pozicije malih poduzetnika kod banaka jer se prema riječima samih poduzetnika često događalo da ih banke zbog male ekonomske snage i malog broja zaposlenih svrstavaju u rizičnu skupinu za kreditiranje. Osim toga jamstveni program riješit će, smatraju, nedostatak instrumenata osiguranja, što je čest problem s kojim se susreću mali poduzetnici, bez obzira je li riječ o početku investicije, razvoju poslovanja ili potrebi za osiguranjem obrtnih sredstava. Zato je pri kreditiranju uz jamstvo HAMAG-a neće zasnivati založno pravo na nekretnine, posebno ne na one stambene.

Skraćeni postupak
Realizacija novoga jamstvenog programa HAMAG-a formalno je počela 8. srpnja kada je potpisan Sporazum o poslovnoj suradnji s Hrvatskom poštanskom bankom, a u HAMAG-u i Ministarstvu gospodarstva očekuju da će se suradnja proširiti i na druge poslovne banke, ponajprije sa stalnim partnerima poput Zagrebačke banke, PBZ-a i Croatia banke. Jamstva za takve kredite male vrijednosti koji se plasiraju na rok od pet godina trebala bi se izdavati po skraćenom postupku, a to znači da poduzetnik neće morati izrađivati investicijske studije kao u slučaju jamstava koji se dodjeljuju prema drugim programima. Kako se očekuje da će se u okviru programa uglavnom financirati obrtni kapital, banci kojoj se obraća poduzetnik bi trebao doći samo s opisom projekta na temelju kojeg bi banka ocjenjivala opravdanost financiranja. Uz ocjenu opravdanosti HAMAG bi po skraćenom postupku odlučivao o dodjeli jamstva za kredit koji bi se dijelom, a najviše do 35 posto ukupne vrijednosti mogao isplatiti na račun poduzetnika, dok bi se glavnina isplatila dobavljačima u skladu s projektom za koji je poduzetnik tražio financiranje. Prije projekta dodjele jamstava za mikrokreditiranje HAMAG je jamstva malim poduzetnicima početnicima mogao dodjeljivati u sklopu programa “Novi poduzetnik”, u kojem ta Agencija može jamstvom pokriti do 80 posto iznosa kredita u vrijednosti do najviše 1,8 milijuna kuna. U ovoj godini do sredine srpnja HAMAG je u okviru tog projekta odobrio jamstava u vrijednosti 2,8 milijuna kuna, čime su, kako ističu, državnim instrumentom osiguranja pokrivene investicije u gospodarstvo vrijedne devet milijuna kuna. Prema izvješću koje je Ministarstvo gospodarstva dostavilo Vladi, jamstva su podijeljena između četiri poduzetnika, pri čemu je najveća investicija u opremanje proizvodne hale tvrtke Domus Martin koju financijski prati Zagrebačka banka kreditom koji premašuje šest milijuna kuna. HAMAG je jamstvom stao i iza investicije tvrtki Biodizel Horvat te Kobi Piper koje kreditno prati HBOR, kao i pekare Pek koju financira Zaba.

Interes za poljoprivredu
HBOR i Zaba su i u prošloj godini uputili najviše zahtjeva za jamstva, sudeći prema izvješću o radu HAMAG-a predstavljenom Saboru. HBOR je HAMAG-u uputio gotovo polovicu svih zahtjeva za jamstvima koji su pristigli prošle godine, i to za kredite ukupne vrijednosti od 182 milijuna kuna. Uglavnom je riječ o jamstvima koja su dodijeljena u okviru programa “poljoprivreda”. Zagrebačka banka je pak uputila zahtjeve za osiguranje kredita u iznosu od 47,4 milijuna kuna, a značajniji interes pokazala je i Erste banka koja je od HAMAG-a tražila osiguranje za kredite od 33,5 milijuna kuna.

Odobrena jamstva

Polovica neiskorištena
HAMAG je pak 2009. godine ukupno odobrio 106 jamstava u iznosu nešto većem od 137 milijuna kuna čime je omogućeno gotovo 622 milijuna kuna investicija u hrvatsko gospodarstvo. No to je daleko manje od mogućnosti s kojima je ta institucija lani raspolagala. Jamstveni potencijal HAMAG-a, naime, iznosi jednu milijardu kuna, od čega je zadnjeg dana prošle godine bilo raspoloživo gotovo polovicam jer je kriza utjecala na smanjenje investicija i manju potražnja za kreditima na tržištu.