Svaki put kada iz poštanskog sandučića izvade pismo iz banke, klijente protrese lagana nervoza. Bože, samo da je izvod, eventualno nova akcija, misle si, samo ništa gore od toga. Otvarajući omotnicu sa žutim logom, klijenti Raiffeisen banke prošlog su tjedna doživjeli doživjeli šok.

Podeblja omotnica sadržavala je sljedeću obavijest. Standardni početak: “Poštovani… Raiffeisen banka donijela je odluku o snižavanju kamatne stope po vašem stambenom kreditu uz valutnu klauzulu u CHF broj xxxxxx.”, Hm?! “Nova kamatna stopa primjenjivat će se od prvog kolovoza i iznosit će 5 posto….”. Što? Kako molim? Niža kamata?! Nakon tri-četiri čitanja, zaprepašteno shvate da greške nema. Nakon predinfarktnog stanja, izvantjelesno iskustvo. Blaženstvo na kojem bi pozavidjeli joga majstori. Raiffeisen banka odlučila se za naše prilike i bankarsku praksu na rijetko viđeni, gotovo alturistički potez. U gotovo dva desetljeća modernog bankarstva u Hrvatskoj, poslovna politika banaka u javnosti je stvorila dojam da sve može otići kvragu, samo će banke profitirati iz svake situacije. Kriza je takav dojam samo zabetonirala. Kad je gospodarski rast poprimio negativni predznak, plaće krenule nizbrdo, brojka nezaposlenih premašila 300.000, bankama su profiti rasli. Sporije, ali i dalje dvoznamenkasto. Izuzetno niska kamate na “švicarac” prije nekoliko godina dovela je do buma tih kredita. Promjenjive kamate i valutne klauzule omogućile su bankama da ta dva rizika u potpunosti prebace na klijente, koji su bez pravog uvida u moguće posljedice lakomo i olako potpisivali ugovore o kreditu. Danas je jasno da je takva praksa bila dvosjekli mač za banke i klijente. Kvaka? Valutna klauzula i promjenjiva kamata, jasno. Švicarac konstantno jača, a kamate porasle pa su rate kredita otišle uvis najprije zbog kamate, a onda i visokog tečaja. Ta ‘dobitna kombinacija’ poskupila je rate i 20-ak posto, a krediti u švicarcima počeli se pretvarati u problematične. Otuda alturizam. RBA nije karitativna ustanova opipljive empatije (niti joj je to cilj), samo ima razumnu Upravu. Upravu s devizom da je bolje odreći ekstra prihoda nego otpisati milijune kuna koje klijenti nikad neće vratiti. U tom smislu potez RBA ostalim bankarima visoko postavlja letvicu, a mogao bi donijeti dalekosežne promjene. Razdolje kreditnog buma je završeno, tržište konačno ulazi u zreliju fazu u kojoj banke ne generiraju profite pošto-poto. Suprotno, prihvaćaju zdravorazumsko ograničenje da im prelijevanje najvažnijih rizika na klijente generira zauzvrat najopasniji – kreditni rizik.