Ovih dana ponovno aktualizirani švicarski franak i krediti vezani uz njega pokazuju koliko varljivi mogu biti na prvi pogled privlačni dugoročni ‘aranžmani’ s bankama. Izračun koji je napravio i objavio portal www.moj-bankar.hr pokazuje da je konverzija kredita iz franaka u eure čista kocka. I da čak i uz urednu otplatu, dugovanje banci danas može biti čak i bitno veće nego što je to bilo pri podizanju kredita. U analizi objavljenoj na toj stranici kao primjer se uzima stambeni kredit na 30 godina podignut uz klauzulu u francima i kamatnu stopu od četiri posto.

Kredit je podignut početkom 2006. godine u protuvrijednosti 80.000 eura. Tada je to iznosilo, prema tečajnici središnje banke 124.312 švicarskih franaka. Kako je najčešći modalitet otplate onaj u anuitetima to znači da se u prvim godinama vraćanja kredita vraća uglavnom iznos kamate dok se glavnica smanjuje tek minimalno. Uz pretpostavku nepromijenjene kamatne stope kroz četiri i pol godine klijent je banci otplatio 31.455 franaka. Od toga na kamatu otpada 21.090 franaka, a na glavnicu 10.365 ‘švicaraca’. Ako se sad, još jednom – nakon četiri i pol godine, od originalne glavnice oduzme otplaćena glavnica ostajemo sa glavnički dugom od 113.947 franaka. Preračunato u eure po današnjem tečaju, to iznosi 86.015 eura! Dakle, konverzijom u eure dug je još dodatno povećan. Na portalu moj-bankar.hr upozoravaju da je to točno ono što se može desiti prilikom konverzije kredita iz franaka u eure, ovisno o trajanju zaduženja. Glavnica kredita će se uvećati, a pri konverziji se obračunavaju i dodatni troškovi što ovakav potez čini skupim. Dodatno, nakon konverzije anuitet u kunama sigurno će porasti već i zbog više kamate koja prati kredite vezane uz eure za razliku od franaka. Tako pretvaranje kredita ‘iz franaka u eure’ ostaje u sferi čistog kockanja. Stambeni krediti dižu se na rokove od dvadeset i više godina. Predviđanje kretanja tečaja za razdoblje dulje od nekoliko mjeseci u sferi je znanstvene fantastike, a donošenje odluke o konverziji za kredite na tako dugi rok trebalo bi se bazirati upravo na tom očekivanju. U članku koji prati izračun portala navodi se da bi kredite iz franaka u eure trebalo konvertirati ako se vjeruje da će franak nastaviti jačati u odnosu na euro i u duljem razdoblju. Takav se potez, unatoč dodatnim troškovima, u takvom slučaju isplati. No, ako franak oslabi, onda je kredit uputno ostaviti kako jest. Lutrija? Upravo tako.

Tečaj

Upitna politika HNB-a
Uz složeni odnos eura i franka na koji utječu mnoge varijable – od gubitaka švicarske središnje banke pri sprečavanju jačanja tamošnje valute do stanja ekonomije EU koje diktira vrijednost eura – u obzir treba uzeti i odnos Hrvatske narodne banke prema tečaju. Dok god je našoj središnjoj banci glavni zadatak očuvanje tečaja, klijenti banaka ne bi trebali previše brinuti o odnosu kune i eura. No, ako se u dugom roku stvari promijene, predviđanje tečaja postaje još kompliciranije.