Koliko domaće tržište kapitala ponekad može biti apsurdno, pokazuje i usporedba podataka o lanjskom poslovanju triju glavnih institucija tržišta – Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) i Zagrebačke burze (ZSE). Prošle je godine, naime, regulator od Burze i od SKDD-a zahtijevao smanjenje cijena usluga, što su ove dvije institucije i učinile. Time se željelo olakšati poslovanje sudionicima tržišta. S druge, pak, strane, Hanfa svoje cijene nije mijenjala, iako joj nisu potrebne posebne dozvole za taj potez. U rujnu lani čelni čovjek regulatora Ante Samodol je upozoravao Burzu, da ako ne preispita cjenik, postoje i zakonske mogućnosti reguliranja visine njihovih naknada. SKDD je u tom trenutku već bio snizio cijene svojih usluga.

Lošije poslovanje
Jeftinije usluge rezultirale su time da su i depozitorij i burza imali lošiju poslovnu godinu, pogotovo ZSE. Na nedavno održanoj Glavnoj skupštini objavljeni su poslovni rezultati koji govore kako je ZSE prošlu godinu jedva zaključio s dobiti. Riječ je bila o plusu od tek 63.000 kuna. Dobit se prethodnih godina kretala u milijunima kuna. Prihodi su, pak, sa 35,7 milijuna zabilježenih u 2008. lani pali na 24,2 milijuna kuna. SKDD je slično prošlu godinu zaključio s bitno nižim prihodima i dobiti. Prema podacima s njihove internetske stranice, prošle su godine imali ukupne prihode od 52,3 milijuna kuna, dok je dobit iznosila 15,8 milijuna kuna. Godinu prije depozitorij je poslovao s ukupnim prihodima od čak 75,3 milijuna i dobiti od 33,9 milijuna kuna. Podaci pokazuju da je dobit depoztorija od 2005. godine konstantno rasla, da bi se lani vratila na razinu nižu nego što je to bilo 2005. Pitanje je kako će, obzirom na lošu situaciju na tržištu i jeftinijim uslugama, poslovati u ovoj godini. No, za razliku od depozitorija i burze, regulator posluje odlično i to u jeku krize tržišta kapitala. Prema nedavno objavljenom godišnjem izvješću, Hanfa je lani uprihodila čak 42,3 milijuna kuna, što je gotovo trećinu više nego 2008. Kako navode u tom izvješću, s obzirom na to da su neprofitna organizacija, višak prihoda u iznosu od 10,1 milijun kuna raspoređuje se kao prihod 2010. godini. “Tijekom 2009. Agencija se financirala od naknada za pružene usluge i naknada iz prihoda i imovine subjekata nadzora. Agencija nije koristila sredstva državnog proračuna za financiranje svojih aktivnosti”, stoji u izvještaju agencije. Tako je, primjerice, Zagrebačka burza, kako doznajemo iz povjerljivog izvora bliskog burzi, prošle godine domaćem regulatoru ukupno uplatila oko milijun kuna.

Brokeri podijeljeni
Igrači domaćeg tržišta kapitala na cijene usluga triju institucija gledaju dvojako. Naravno, ovisno o tome koliko su veliki i koliko dobro ili loše posluju u ovim teškim vremenima. Broker iz veće investicijske kuće rekao nam je kako oni nisu toliko pogođeni cijenama regulatora i kako to nije novac koji bi nešto posebno utjecao na financijske rezultate. “No, naravno da bi svako smanjenje cijena dobro došlo. Bilo bi dobro da i Hanfa ‘snimi’ situaciju te da možda prilagodi svoje cijene. Ipak, to je državna agencija, čelni ljudi regulatora ne isplaćuju bonuse i nagrade, pa taj novac na kraju ionako pripada državi”, kaže broker. Manji su brokeri istovremeno nezadovoljni cijenama svih triju institucija jer je njima, doslovno, svaka kuna vrlo važna. “Kada bi i Hanfa i SKDD, kao sto posto ili većinske državne agencije ‘shvatili’ da su oni tu prvenstveno zbog i za industriju i investitore, onda bi možda svijest i kod njih bila takva da su, primjerice, već s početkom godine donijeli odluke da se za ovu godinu administrativne naknade i pristojbe i druga slična davanja smanjuju za 25 ili 50 posto”, kaže nam broker iz manje brokerske kuće. Ističe kako ove institucije to moraju uzeti u obzir jer je i 2008. i 2009. godina “bila ne teška, nego izuzetno teška za veliku većinu pripadnika industrije i investitore”.

Manje izvora
Naš izvor upozorava kako bez takvih odluka može doći do smanjenja broja članova industrije, što se zapravo već i događa, smanjenja interesa i trgovanja ulagača, a time se sveukupno smanjuju i srednjoročno i dugoročno izvori njihovih prihoda i naknada. Uspoređujući spomenute tri institucije iz gledišta brokerske zajednice, status Zagrebačke burze je ipak specifičan. Naime, velika većina vlasnika Burze ima “dvostruku” ulogu: ulagača kojem je cilj što veći prihod same institucije, te korisnika usluge kojem je cilj što niži trošak trgovanja. “U tom segmentu teško je reći da li je primjerice i novi cjenik burze ‘atraktivan’ za članove i investitore. Smatram da je nova uprava mogla i trebala izaći s prijedlogom da se npr. za drugo polugodište ove godine također smanje naknade npr. za 25 posto, pa da se pokuša kroz veći volumen potaknuti i likvidnost. Jer ovako, članovi ‘troše’ manje novca trgujući u inozemstvu ili je samih članova sve manje i manje”, kaže naš sugovornik.

Skupi zaposlenici
Najveći trošak regulatora su zaposlenici na čije je bruto plaće u prošloj godini otišlo 23,1 milijun kuna, odnosno 71,5 posto svih rashoda. To je dva milijuna kuna manje nego godinu prije. Istodobno, broj zaposlenika u toj državnoj agenciji se povećao. Krajem 2008. bilo je zaposleno njih 119, godinu kasnije 124, dok je na dan 9. srpnja u Hanfi radilo 136 ljudi. Regulatoru smo poslali pitanje, s obzirom na to da je Burzi i depozitoriju prošle godine naložila preispitivanje cjenika, planiraju li možda i oni smanjiti cijene svojih usluga kako bi na taj način rasteretili investicijska društva, osiguravajuće kuće, leasing društva i druge financijske institucije čije poslovanje nadziru. Odgovorili su samo kako je financiranje Hanfe regulirano člankom 20. Zakona o Hanfi. Jednostavno rečeno, neće smanjivati cijene. Za razliku od brokerske zajednice domaća fondovska industrija više izdvaja za plaćanje usluga regulatoru. No, fond menadžeri smatraju kako ipak ne bi trebalo dirati cjenik Hrvatske agencije za nadzor financijskih uskluga. Barem ne za sada. “Vrlo je važno da je regulator odlično opremljen kako bi dobro obavljao svoj posao. Nije dobro da se smanjivanjem administrativnih prihoda dođe do smanjene kvalitete, oni su ipak regulator”, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Adriatica Capitala Vjeran Filippi. Dodaje kako na kraju krajeva, Hanfa služi interesu ulagača i njihovoj zaštiti. “Međutim, ako se nastavi trend viših prihoda nad rashodima i to postane nekakva konstanta, onda bi se mogla otvoriti rasprava o cijenama regulatora”, zaključio je Filippi. No, čini se da dok god bilo brokerska zajednica bilo fond menadžeri ili osiguravatelji koji su pod nadzorom Hanfe ne podignu glas da nisu zadovoljni s cijenama usluga koje plaćaju regulatoru, do promjene neće doći. Da bi igračima na tržištu smanjenje bilo kakvih troškova dobro došlo, nije teško pretpostaviti.

Snažna kriza

Nastavak pada
Nezavisna investicijska društva, odnosno brokeraji koji nisu u sustavu banaka, su prošlu godinu zaključila s gubitkom od 19,4 milijuna kuna. Loše rezultate su imala i društva za upravljanje fondovima među kojima je više od polovice poslovalo s gubitkom. No, ni ova godina nije dobra. Od čak 23 brokeraja u prvom kvartalu, prema nerevidiranim Hanfinim podacima, samo njih šest imalo je dobit. Društva za upravljanje fondovima su u nešto povoljnijoj situaciji pa ih je više od polovice poslovalo s plusom.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret