Uvijek posljednje u “hranidbenom” lancu, male poduzetnike i dalje guši nelikvidnost. Iako Vlada optimistično poručuje da je država podmirila gotovo sve dugove, predsjednik Udruge malih poduzetnika pri HUP-u Petar Lovrić kaže da do onih najmanjih novac (još) nije došao, a velike tvrtke i dalje kalkuliraju na štetu onih ispod sebe. “Nekultura plaćanja i razbojničko ucjenjivanje velikih prisutno je već tri-četiri godine. Kad smo upozoravali na to, nitko nam nije vjerovao. Kada netko može odlučiti hoće li platiti jednoj ili drugoj tvrtki, tada počnu ucjene i traženje popusta, a to je jedan od uzroka korupcije. Ako tko ulazi u investiciju od 100 milijuna kuna, a nema zatvoreno financiranje, znači da će teret prebaciti na male poduzetnike. Riječ je o kriminalu i sve dok USKOK i DORH ne podignu barem jednu optužnicu, to razbojništvo neće prestati”, ističe Lovrić.

Ministar financija Ivan Šuker rekao je da su dugovi državnih poduzeća uglavnom riješeni, da tvrtke duguju samo 128 milijuna kuna s krajem lipnja. Slažete li se da je taj problem sada doista riješen?
Mogu se složiti ako to on tvrdi za javna poduzeća. Velik broj tvrtki zbog nelikvidnosti već je propao, a ostali su postali dovoljno oprezni u poslovanju. Još postoji nepovjerenje i nekultura plaćanja, čak i oni koji imaju novac idu na nasilno ugovaranje naplate iznad 200 dana ili odgađanje isporuke računa, što je porezni prekršaj jer se izbjegava plaćanje PDV-a.

U vezi s nelikvidnosti premijerka Jadranka Kosor je najavila sastanak s Ivicom Todorićem. Je li Agrokor uz državu najveći generator nelikvidnosti?
Ne poslujem s Agrokorom pa ne mogu reći iz svog iskustva, ali u Udruzi malih i srednjih poduzetnika neki su se dobavljači Agrokora žalili da su im rokovi plaćanja oko 200 dana. To mogu samo prenijeti jer nisam vidio ugovore ili fakture.

Ako je država podmirila svoje dugove, je li novac došao do malih tvrtki?
Nemamo konačne informacije, no znamo da neke veće tvrtke u “hranidbenom lancu”, posebno u građevini, zadržavaju novac pa oni najmanji podkooperanti još nisu dobili novac. Problem je što oni nemaju instrumenata za provjeru je li njihovu naručitelju plaćeno. Cijena je da se sve lomi na “malima” pa je u posljednjih godinu dana zatvoreno više od 8000 obrta, a gotovo 30.000 blokirano, kao i 20.000 tvrtki.

Vlada je najavila da će od HUP-a tražiti da objavi popis neplatiša. Možete li to i hoćete li to učiniti?
S idejom o popisu neplatiša HUP se želi dovesti u nezgodnu poziciju, no vjerujemo da je netko s tom idejom Vladu gurnuo na tanak led jer smo udruga u kojoj osim članarine nitko nema obveza. Mi smo dobrovoljno udruženje na osnovi usmenih informacija i nemamo instrumenata jedni drugima ulaziti u fakture. Ako je tko Vladi obećao popis, a očito je da jest jer inače ne bi ni izašla s tim prijedlogom, voljeli bismo znati ime.

Zašto se unutar HUP-a članovi međusobno ne dogovore pokazati potraživanja i obveze?
Ponavljam, HUP je dobrovoljna udruga. Vlada već ima popise velikih dužnika prema mirovinskom i zdravstvenom fondu, podatke ima Porezna uprava, kao i Fina koja može vidjeti kojim tvrtkama rastu velike kratkoročne obveze. Nije mi jasno zašto Vlada nije prozvala Hrvatsku gospodarsku i Hrvatsku obrtničku komoru. Pa imamo četiri glavne i oko 20 strukovnih komora koje godišnje uberu oko pola milijarde kuna prihoda, imaju više od 2000 zaposlenih i dobru infrastruktru. Ideja da se loptica prebaci na nas je da se HUP prikaže kao sumnjiva organizacija koja nešto može, ali ne želi.

HPB je prošli tjedan objavio suradnju s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) na programu mikrokreditiranja. Pa ipak, informacije su da banke umjesto HAMAG-ovih radije preferiraju jamstva poput hipoteka na stanove i kuće?
HAMAG može funkcionirati samo onoliko koliko mu Vlada daje širinu. U tom smislu možda je pogreška bila što su se ministarstva spuštala na razine provedbenih akcija umjesto da je to ostavljeno agencijama. Neke banke smatraju da HAMAG-ova jamstva nisu prvoklasna, no akcije se pokreću da bi jamstva postala prvoklasna. Mi kao udruga imamo izrazito dobra iskustva s HAMAG-om u okviru poticanja malog poduzetništva i vjerujemo da će se u budućnosti još više profilirati. Problem je što su prije nekoliko godina HAMAG-u izmaknute mogućnosti da u funkciju stavlja državnu imovinu i tu ima prostora za proširivanje mogućnosti i veću suradnju s lokalnom državom jer se poduzetništvo događa na toj razini.

Koje to banke ne žele jamstva HAMAG-a?
Nemam tih informacija. Kao udruga imali smo okrugli stol s Hrvatskom udrugom banaka i pokrećemo akciju edukacije poduzetnika da bismo prikupili više informacija.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

Slažete li se s izmjenama Zakona o radu (ZOR)?
HUP je izrazito nezadovoljan sadašnjim ZOR-om jer je stvorio klimu da je izuzetno opasno zaposliti radnika. Predložene izmjene odnose se samo na mali dio i najviše diraju državnu i javnu upravu i najviše izmjena ide u korist radnika iako je stvorena percepcija da idu na njihovu štetu.

Koliko postojeći kolektivni ugovori s tim produženim pravom znače u smislu troškova?
Troškovno je to najveći problem države, lokalne uprave i samouprave i njihovih sindikata pa zato nam nije jasno kako se Ozren Matijašević toliko profilirao u priči.

Koliko privatni sektor ima kolektivnih ugovora i koja je razlika od onih u javnom sektoru?
Mali poduzetnici imaju vrlo malo kolektivnih ugovora jer većina prema broju zaposlenika nema ni obvezu pravilnika o radu, a kamoli kolektivne ugovore. Više od 70.000 malih tvrtki ima manje od 20 zaposlenika, tako i 100.000 obrtnika.

Što će se, prema vama, dogoditi ne postigne li se konsenzus o ZOR-u?
Smatram da sindikati neće ići na referendum jer bi im to bila preopasna igra zato što se tada jasno moraju komunicirati pitanja, a i Vlada reći svoje argumente. Odustajanje je vidljivo već u činjenici da traže da se potpisi priznaju kao referendum. Kao građanin bih volio da se referendum dogodi zbog demokracije iako ću zaokružiti protiv na listiću. Više od 800.000 potpisa je poruka politici da se građani plaše budućnosti i da misle da loše žive. No vjerujem da velik broj potpisnika nije ni znao o kojim se točno izmjenama ZOR-a radi ni što to znači za kolektivno pregovaranje jer većina potpisnika nema kolektivne ugovore pa ne može izgubiti prava koja nema.

Kako će, prema vama, izgledati gospodarstvo u nekoliko idućih mjeseci?
Da je država programom mobilizirala lokalnu upravu i komore koje imaju novac i izvrsnu infrastrukturu, moglo se spasiti do 10.000 malih poduzetnika. No ljudi će se uskoro zasititi kukanja i okrenuti jedinom što mogu, a to je samokreiranje radnih mjesta zbog naših regionalnih, klimatskih i imovinskih resursa. Poduzetnike čeka pospremanje vlastitih bilanci. Ako je tvrtka prerasla promete od 10 milijuna kuna, smiješno je da drži 20.000 kuna temeljnoga kapitala jer se time legitimira kad dođe u banku. Čak i danas u dužničko-vjerovničkim odnosima tolik kapital je smiješan jer će i vjerovnici isto morati paziti s kim posluju. Kriza će pomoći da se gospodarstvo uravnoteži, i to su normalni ciklusi u ekonomiji. Ono što će, nažalost, trajati duže godina, a bit će bolno, to je uravnoteženje fiskalne politike u provođenju prenapuhane navodne socijalne politike prema svim skupinama bez jasnih kriterija.

Vlada je Fondu hrvatskih branitelja prenijela 24,49 posto Vjesnika, a 66 posto trebalo bi u prodaju?
Procijenit ćemo situaciju, no dobro je što Vjesnik ima veliku imovinu. Loše je što pada posao, dok istodobno država ima četiri tiskare koje međusobno konkuriraju (NN, AKD, Vjesnik i Državni zavod za statistiku). Nadamo se da će se javiti strateški kupac s kojim bi se popravilo poslovanje.

FHB nije zainteresiran za kupnju preostalog udjela?
Ne, FHB nije fond rizičnoga kapitala i ne bavi se upravljanjem. Kada strateški partner bude podizao vrijednost svojih 66 posto, rast će vrijednost udjela FHB-a. Nemamo informacija o mogućem kupcu.

Jeste li imali povećan broj isplata udjela iz FHB-a zbog letargije na burzi?
Vrijednost udjela je oko 727 kuna, no problem je što nam dionica HT-a čini veliku imovinu i promjena cijene snažno utječe na vrijednost udjela. Očekujemo daljnje privatizacije HEP-a, Hrvatske pošte i HŽ-a i disperziju portfelja. Stanje na burzi zasad nije dovelo do pojačanih isplata, već članovi udjele drže kao prisilnu štednju.

Nemoguće je imati sjajnu monetarnu politiku, a loše gospodarstvo

Kako ocjenjujete uspjeh modela A i B za pomoć gospodarstvu?
Model A je dobar, ali je došao prekasno. Moramo biti malo kritični prema guverneru Željku Rohatinskom jer je monetarna politika i prije trebala osloboditi novac za pomoć gospodarstvu. Malo nas i brine izgradnja kulta ličnosti; u državi u kojoj je 300.000 nezaposlenih, gospodarstvo pada, a kuna jača pet posto. Ne zagovaramo nikakve druge mjere, ali monetarna politika mora biti u službi gospodarstva.

Je li problem modela u previsokim kamatama, (pre)kasni dolazak ili jednostavno nema dobrih projekata? Guverner je rekao da je od dvije milijarde kuna 1. srpnja na računu HBOR-a bilo netaknuto 1,75 milijardi?
Male tvrtke prije su mogle dobiti zajam uz 13 posto kamate pa je model A srušio famu o visokim kamatama. Ne možemo se mjeriti sa Švicarskom, ali prije malog poduzetnika banke zapravo nisu ozbiljno shvaćale. Model je dobar, no trebao je doći nekoliko mjeseci prije. Bilo je, doduše, primjedbi da “papirologija” predugo traje, ali koliko sada imamo informacija s terena, ciklus je krenuo.

Kako komentirate istup guvernera da u uvjetima izostanka reformi nema smisla braniti tečaj u dugom roku?
Mi mali poduzetnici ne želimo se baviti tečajem. Ipak, smeta nas kad guverner razgovara kao da je prije tri mjeseca došao na to mjesto. On je na čelu HNB-a 10 godina i nemoguće je da imamo genijalnu monetarnu politiku, a katastrofalno gospodarstvo.