Prema podacima Narodne banke Srbije od 2001. godine od prodaje poduzeća, donacija, doznaka gastarbajtera, kredita te ulaganja u “greenfield” investicije inkasirane su 72 milijarde dolara. Najveći priljev bio je 2006. kada je došlo 6,38 milijardi eura, a najmanje 2004. (706 milijuna eura), dok je lani pristiglo 1,4 milijarde eura. Po visini stranih ulaganja Srbija je na četvrtome mjestu u regiji, iza Mađarske, Rumunjske i Hrvatske.

Uskoro i Telekom
U tri mjeseca ove godine od stranih izravnih ulaganja dobiveno je 360,4 milijuna eura. Najveći dio odnosi se na dokapitalizaciju Komercijalne banke i ulaganja u US Steel te investicije Gazpromnjefta u NIS. Prema vladinim informacijama u ovoj godini očekuje se kako će ukupna strana ulaganja iznositi 1,3 milijardi eura, u što nije uračunata prodaja Telekom, ako bude završena do kraja godine. Od 2004. godine iz 27 država EU u Srbiju je ušlo 7,84 milijarde eura. Najviše je pristiglo iz Austrije, i to 2,15 milijarde eura, zatim iz Njemačke 1,44 milijarde eura, a najmanje iz Portugala, 78 milijuna eura. Stranci iz ostalih zemalja uložili su 3,25 milijardi eura. Najviše iz Norveške 1,18 milijardi i Rusije 453,6 milijuna, a najmanje iz Lihtenštajna 15,8 milijuna eura. Kada je riječ o nizozemskim tvrtkama, ne isključuje se mogućnost da iza njih stoje srpski biznismeni koji su u toj zemlji registrirali investicijske fondove ili kompanije. Na to upućuje tvrtka srpskog tajkuna Milana Beka, koja je registrirana u Nizozemskoj, a kupila je Luku Beograd za 45 milijuna eura. Zbog toga se ne zna koliko od ukupno uloženih sredstava pripada uistinu strancima. Austrija se nalazi na prvome mjestu zbog najvećih ulaganja u bankarski sektor i osiguranje. U financijsku djelatnost uloženo je 1,5 milijardi dolara, dok je 806 milijuna dolara uloženo u nekretnine. Slijedi Grčka koja u Srbiji ima pet banaka. Međutim, ulaganja u financijsko tržište nije od velike koristi državi jer se malo ulagalo u tzv. realni sektor, tako da on u BDP-u sudjeluje sa skromnih 20 posto, dok financijsko poslovanje ima udjel od 64 posto.

Novac od gastarbajtera
Takav nerazmjer doveo je gospodarstvo u težak položaj jer nema robu za izvoz, a poduzeća su opterećena obvezama i vraćanjem kredita za čiju otplatu ove godine treba izdvojiti četiri milijarde eura. Građani zaposleni u inozemstvu, prema podacima NBS-a, donijeli su u zemlju u poslednjih šest godina 12,9 milijardi eura, od kojih lani 2,6 milijardi eura. Prema ocjeni ekonomista, vlasti su se neodgovorno odnosile prema novcu jer se nije dovoljno ulagalo u proizvodnju.