Domaći analitičari podijeljeni su oko mišljenja treba li ulagati u domaći i inozemni bankovni sektor. No slažu se oko toga da bi ulaganje u domaće bankovne dionice bilo isplativo samo u slučaju preuzimanja banaka.

U Hrvatskoj je bankovni sektor gotovo jedini u gospodarstvu koji sada posluje s dobiti, doduše smanjenom u odnosu na “zlatne” godine. Prema podacima Hrvatske narodne banke, prošle je godine ukupna dobit domaćih banaka nakon oporezivanja dosegnula 3,3 milijarde kuna, što je za gotovo petinu manje nego 2007. godine koju svi igrači tržišta kapitala pamte po dobru. No dionice domaćih banaka ne mogu se pohvaliti osobitom likvidnošću, a glavni razlog tome su veliki vlasnički udjeli koje drže matične bankovne grupacije zbog čega je reduciran broj slobodnih dionica na tržištu. Na to upozorava Ante Patrk, direktor investicijskog bankarstva u InterCapitalu, koji smatra da dionice domaćih, ali ni američkih i europskih banaka trenutno nisu dobra investicijska prilika. “Dionice domaćih banaka uglavnom su nelikvidne, što taj segment, uz niske promete na burzi i opći ‘medvjeđi’ sentiment, ne kvalificira kao atraktivno ulaganje. Jedini poticaj tom segmentu moglo bi dati okrupnjavanje bankarskog sektora u Hrvatskoj te moguća preuzimanja ili spajanja manjih i srednje velikih banaka”, kazao je Patrk.

PBZ i Zaba za konzervativne
O okrupnjavaju banaka i mogućnostima koje iz toga proizlaze razmišlja i Roman Rinkovec, investicijski savjetnik u Credosu. “Konzervativnijim ulagačima preporučio bih kupnju dionica Zagrebačke banke ili PBZ-a. Onima sklonijim riziku, dionice manjih banaka koje još nisu prešle u strano vlasništvo mogle bi biti zanimljive zbog mogućeg preuzimanja u budućnosti. Naime, bankarski sektor u Hrvatskoj morat će se uskoro okrupnjati”, procjenjuje Rinkovec. Za dionice takvih banaka Rinkovec preporučuje kupnju i čekanje. “U slučaju preuzimanja zarada bi mogla biti sasvim solidna”, smatra on i dodaje kako Credosovi klijenti baš i nisu posebno zainteresirani za bankovne dionice. Što se tiče ulaganja u europske banke, to zahtijeva dosta opreza zbog lošega makroekonomskog okruženja i nestabilnosti na financijskim tržištima, tvrdi Ante Patrk. “Američke banke imaju hipoteku transparentnosti zbog nedavne krize sa ‘subprime’ dugom i toksičnom imovinom, što je pokazao i nedavni slučaj s Goldman Sachsom. Svi ti faktori pridonose odluci o ulaganju u neki drugi sektor, a ne bankarski”, ocjenjuje Patrk. Unatoč tome klijentima Momentum brokera bankovne su dionice vrlo zanimljive, kažu u toj brokerskoj kući. “Financijski sektor od kraja 2008. vrlo je interesantan našim klijentima. Većinom ulažu u dionice Citigroupa, Bank of America i Goldman Sachsa ili u burzovno utržive fondove (ETF) s trostrukom polugom, poput FAS-a. Ulaže se i u ETF-ove s dvostrukom polugom koji su vezani za dionice financijskog sektora”, kazao je Vilim Klemen, predsjednik Uprave Momentum brokera. Klemen u ovom trenutku još ne bi preporučio ulaganje u dionice američkoga bankovnog sektora dok ne budu poznati rezultati iz tromjesečnih izvješća. “Ipak, dugoročno gledano, dionice banaka su prilično povoljne kupnje uz pretpostavku globalnog oporavka jer bez stabilnih banaka nema ni stabilne ekonomije”, ističe Klemen. U posljednjih godinu dana dionice pojedinih domaćih banaka ostvarile sasvim solidan rast, mnogo veći od rasta CROBEX-a od 2,8 posto u tom razdoblju. Najuvjerljivije je skočila vrijednost dionica Erste & Steiermärkische banke, i to za gotovo 40 posto. No dionicama Erste banke uskoro se neće moći trgovati jer je većinski vlasnik, austrijski ESB Holding, krajem svibnja objavio zahtjev za otkupom preostalih udjela manjinskih dioničara po 450 kuna za dionicu. Nakon Erste banke slijede dionice Jadranske sa skokom od 26,8 posto te Zagrebačke banke s rastom od gotovo 17,1 posto. Ostale bankarske dionice koje kotiraju na domaćem tržištu ne mogu se pohvaliti tako značajnim rastom.

Citigroup odličan
Slatinska banka zabilježila je rast vrijednosti dionice od 8,2 posto. Rast u skladu s tržištem je pak imala dionica druge po veličini domaće banke, PBZ-a. Cijena joj je u posljednjih godinu dana porasla tek tri posto. Blagi pad od 0,2 posto ostvarila je Podravska banka, a vrijednosnica varaždinske Vaba banke izgubila je čak 19 posto vrijednosti. Sličan pad, od 20 posto, zabilježila je Karlovačka banka. Dionice Kreditne banke Zagreb i Banco Popolare Croatia zbog iznimno slabe likvidnosti nisu uzete u obzir. Valja naglasiti kako je vrijednost dionice Bank of America u posljednjih godinu dana skočila za petinu, Citigroupa za čak 55 posto, ali je zato Goldmanova dionica potonula za 6 posto. Citigroup je tako uspio “pobijediti” indeks S&P500 koji je u tom razdoblju rastao 21,6 posto. Što se tiče europskih banaka, dionica vlasnika Zagrebačke banke, talijanskog UniCredita, na godišnjoj je razini porasla za 22 posto, a Intese Sanpaolo, vlasnika PBZ-a, gotovo 13 posto. Da dionice banaka ne treba ignorirati, potvrđuje i mišljenje analitičara Erste grupe koji u posljednjoj analizi preporučuju kupnju dionica Raiffeisen holdinga za koje smatraju da će za godinu dana vrijediti 70 posto više.

Osiguravatelji i fondovi

Slab odabir u ostatku industrije
Slično kao i s bankovnim dionicama, domaći ulagači nemaju prilike bitnije investirati ni u druge hrvatske financijske kompanije. Rijetka osiguravajuća društva koja i kotiraju na Zagrebačkoj burzi uglavnom nemaju puno dionica u slobodnoj prodaji. Ulaganje pak u bivše privatizacijske investicijske fondove koji kao holding društva danas kotiraju na burzi je dosta špekulativno zbog netransparentnosti samih kompanija i visoke volatilnosti cijene njihovih dionica te se preporučuje samo onima koji su skloni riziku.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret