Unatoč mjerama za oporavak, ekonomisti vodećih banaka danas su pesimističniji nego prije pola godine.

U redovnoj anketi o ekonomskim očekivanjima u 2010., koju Hrvatska udruga banaka provodi dvaput godišnje, prognoze su korigirane naniže, a najlošija perspektiva jest proračun. Prije pola godine predviđanja o deficitu opće države iznosila su 3,8 posto BDP-a, a danas je to 4,9 posto. Ovakva fiskalna politika neće usporiti pad jer se pogoršanje prognoza u proračunu javlja usporedo s pogoršanjem u realnom sektoru, stoji u izgledima i tumači se time da fiskalni deficit pogoršava gospodarsku situaciju. Problem prazne blagajne dugoročno znači i više kamate koje će država morati plaćati na zaduživanje pa se očekivani prinosi kreću se oko 6,2 posto (kunska obveznica s dospijećem 2017.). “Do kraja godine tržište bi se trebalo smiriti i u takvom okružju Vlada ne bi imala problem financirati proračun čak i s povećanim deficitom”, smatraju ekonomisti. Dok je u siječnju očekivano pad BDP-a iznosio 1,1 posto, danas je to -1,4 posto. Očekivanja za trend osobne potrošnje i investicija također su negativna i do kraja godine očekuju se stope pada od 2,3 i 5,9 posto. Pozitivno iznenađenje je izvoz koji se s očekivanog 1,1-postotnog pada popeo na pozitivnih 0,6 posto. Zbog manjeg deficita na tekućem računu bilance plaćanja (4,2%), kuna će biti jača od prve procjene te bi se tečaj trebao kretati oko 7,32 kune za euro. Većih promjena neće biti niti na tržištu rada gdje se očekuje stopa nezaposlenosti od 10,5% uz stagnaciju plaća.