Rikard Lumezi, direktor tvrtke Kompass info, koja pruža platformu za unapređenje B2B razmjene poslovnih subjekata, govori o stanju u hrvatskom gospodarstvu, njegovim problemima te o tome kako vidi izlaz iz krize.

Otkad postoji Vaša tvrtka i čime se točno bavi?
Riječ je o globalnoj poslovnoj platformi koja unapređuje B2B razmjenu poslovnih subjekata, a u Hrvatskoj je prisutna od 1992. godine. Budući da je riječ o franšizi, definirani su standardi i prezentacija poslovnih informacija. No mi smo vlastitim razvojem ponudili niz deriviranih usluga i servisa poslovnom sektoru sa zajedničkim sloganom “Povezujemo kupce i dobavljače”. Kao ogranak vodeće svjetske kompanije u području poslovno trgovinskih informacija naša misija je otvaranje tržišnih perspektiva i šansi, bilo najmanjim subjektima koji prodaju na lokalnom tržištu ili “velike” povezati s nekoliko milijuna potencijalnih industrijskih kupaca na svjetskom tržištu. Uz navedene servise s primjenom u prodaji i nabavi platforma kroz sustav poslovnih informacija omogućuje niz analitičkih evaluacija konkurencije i potencijalnih tržišta. Na temelju ove platforme u ponudi je i niz racionalnih usluga iz područja izravnog marketinga radi akviziranja novih kupaca i retencije postojećih.

Kako Vaša tvrtka prolazi kroz krizu?
Svaka tržišna situacija, pa i ova, nalaže određenu adaptaciju trenutačnim okolnostima. Mi smo je proveli i provodimo je tako da ne smanjujemo broj zaposlenih, primanja i postojeće bonuse. Mišljenja sam da to nije put koji jamči egzistenciju bilo koje tvrtke, a o razvoju da i ne govorimo. Međutim, riječ je o promjeni tržišnog fokusa i modifikaciji ponude prema onim subjektima koji su spremni konzumirati takve usluge i servise. Neminovno je da na pojedinim segmentima usluga, poput standardnog oglašavanja, bilježimo pad i do 35 posto jer smo tu kao barometar kretanja cjelokupne industrije. Ipak na području ciljanog online oglašavanja bilježe se znatni plusevi. Dio naših usluga iz područja izravnog marketinga radi akviziranja novih kupaca bilježi također rast što je i logično u ovim okolnostima kad je većina tvrtki nužno usmjerena pronalaženju novih kupaca.

Budući da se bavite analizama, što mislite o cjelokupnoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj?
Naši podaci o poslovanju hrvatskih gospodarskih subjekata namijenjeni su primarno rješenjima i odlukama na mikrorazini, odnosno razini pojedinog subjekta. Ipak, sagledavajući zbirne rezultate pojedinih vertikala tržišta, mogu reći da je situacija krajnje alarmantna. Najveći gubitnici su tradicionalne hrvatske industrije. Na horizontu nema nikakvih većih pokretača gospodarstva. Naše evidencije pokazuju da je u 2009. osnovano svega 7146 novih trgovačkih društava, i to mahom sistemom tzv. recikliranja, odnosno ostavljanja starih poduzeća u režimu vegetiranja, mimo stečaja.

Koji su sektori najgore prošli u krizi?
To već i vrapci pjevaju. Dakle, svi oni koji su inertno kretali u konjukturu poput građevinarstva, autobranše, dijela poljoprivrede. Banke koje su bez imalo analitičkog duha financirale takve sektor također su se dovele u pat-poziciju. Manje-više sve rade po ustaljenim šprancama evaluacije pojedinoga kreditnog zahtjeva pa ni u tom sektoru ne vidim neku kuću sa značajnijim iskorakom koja bi bila u stanju predviđati pojedine tržišne cikluse. Epilog je da su prošle godine stvorene ozbiljne dubioze u financijskom sektoru kao posljedica tisuća neprodanih stanova ili neotplaćenih automobila. Svježe statistike ukazuju na nekih dvanaestak milijardi kuna “sumnjivih” plasmana trgovačkim društvima koji su blokirali bilo kakav investicijski ciklus. Slavina se tek sada sramežljivo otvara prema poslovnom sektoru.

Koji je Vaš savjet za poboljšanje gospodarske situacije u Hrvatskoj?
Srećom, Hrvatska je mala zemlja pa ni problemi nisu nepremostivi. Moram priznati da mi se od svih Vladinih poticajnih mjera jedino sviđa zakonski prijedlog da je za planiranje proračunskog deficita većeg od tri posto potrebna dvotrećinska većina u Saboru. Domaća ekonomija je mala i trebala bi biti dovoljno fleksibilna da bude u stanju napraviti radikalnu promjenu asortimana naše ponude kroz strateške planove, no kojih, nažalost, nema. Instrumentarij ekonomske politike trebao bi upravo stimulirati takve promjene. Nažalost, previše se bavimo “strizanjem” gospodarstva, a manje promišljamo o iskoracima u ponudi i stimuliranju razvoja i primjene novih tehnologija. Podilaženje političke elite barikadama na cestama i štrajkovima ne vodi nigdje, pa tako najmanje prosperitetu zemlje.

Koliko je internet važan u poslovanju Vaše tvrtke i B2B tvrtki?
Internet je ključan komunikacijski kanal koji uz kvalitetne servise daje šansu svima koji to žele i imaju se čime probiti na tržištu da to i učine. Pritom je relativno lako izdvajati komparativne prednosti u odnosu na konkurente jer se s potencijalnim kupcem komunicira “jedan na jedan”. Kad govorim o tome, nemam na umu ‘sramežljive web slikovnice’ što je još uvijek prevladavajući oblik primjene interneta u na Internet omogućuje upravo takvu vrstu proaktivnosti. Poznavanje tržišta omogućuju servisi poput našeg pa poslovni subjekti mogu na niz načina doći do novih prodajnih prilika, kupaca i zanimljivih partnerstva.

Što mislite o novim tehnologijama?
Nove tehnologije, bolje rečeno njihova primjena, preduvjet su bilo kojeg napretka. Prečesto smo svjedoci mistificiranja te kategorije pa pritom ne treba zaboraviti da iskorake možemo raditi i manjim koracima. Primjerice, poput subvencioniranja uvođenja “broadbanda”, internetizacije poslovanja, uvođenja novih procedura u komuniciranju s tržištem. Poražava činjenica iz posljednjeg istraživanja vezanog za primjenu interneta. Naime, svega 50 posto poslovnih subjekata Zagreba i Primorsko-goranske županije primjenjuje internet u poslovanju, dok sve ostale županije i gradovi imaju bitno manju postotnu zastupljenost! Nažalost, naši poticaji se svode na stimuliranje nastupa na inozemnim sajmovima, a bitno manje na stimuliranje novih tehnologija, izvoznih poticaja na mikrorazini. Skupne prezentacije naših gospodarstvenika garnirane tamburicama, pršutom i maslinama odavno su trebale biti zaboravljene. Hrvatskom gospodarstvu manjka inventivnosti.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Kako to mislite?
Mislim da predugo robujemo nekim ustaljenim obrascima poslovanja. Današnji svijet biznisa se radikalno mijenja. Slijedeći neke ustaljene kanone evolutivnog puta razvoja, neminovno ulazimo u zamku ponavljanja pogrešaka razvijenih zemalja i ekonomija koje one danas bolno ispravljaju.