Stjepan Šafran cijeli je radni vijek obrtnik, a u dva mandata od 1999. do 2007. godine bio je i predsjednik Hrvatske obrtničke komore. Svoju metalsku radionicu osnovao je u Zagrebu 1967. nakon završene obrtničke škole i naukovanja. Nakon četrdesetak godina kad je već imao više od 140 zaposlenih i tvornice u Odri i Brezničkom Humu, ponovno je osnovao obrt Vinariju Šafran 2006. i krenuo u novi posao kojim se nekada bavila njegova obitelj uzgajajući lozu na zagorskim bregima. Šafrani u području Brezničkog Huma u Varaždinskoj županiji spominju se još u 18. stoljeću kao vinogradari i šumari. Obilježavajući ovih dana završetak posljednjih radova na vinogradima, Šafran je rekao: “Nastavili smo tradiciju ali to je zahtjevalo investicije, a i ulaskom u EU podizanje novih nasada bit će ograničeno.”

Nikome dužan
Ponosno ističe kako nikad nije kasnio s isplatama plaća zaposlenima i nikome nije dužan. U polušali navodi i razliku između obrtničkog i poduzetničkog poslovanja te kaže da su obrtnici opreznijiji i ne srljaju u rizične poslove. Danas mu je jedino žao, kaže, što nije uspio više učiniti za strukovno obrazovanje iako je bio na visokim položajima i predsjednik Izvršnog odbora kad se ponovno osnivala obrtnička komora 1994. Učinili smo, naglašava, tek dio od onog što smo htjeli jer tko je nekad imao majstorski ispit bio je jako cijenjen.Od početka svojeg poslovanja bio je upućen na obrtničke organizacije te se vrlo rano ukuljučio i u rad obrtničkih asocijacija Zagreba u prijašnjoj državi. Kao predsjednik Izvršnog odbora Saveza udruženja hrvatskih obrtnika 1993. godine, jedan je od pokretača obnove Hrvatske obrtničke komore, osnovane 1882. i kasnije ukinute.Njegov cjelokupan rad u obrtničkim asocijacijama, što nije zanemarivo, obavljao se na volonterskoj osnovi. Vlastiti biznis razvijao je postupno i uz uspješno vođenje obrtničke radionice, nastavio je i sa osobnim usavršavanjem u struci. Tako je 1971. Šafranova obrtnička radionica zapošljavala 12 zaposlenih, a 1990. godine 40 što je u to vrijeme bio zakonom najveći dozvoljeni broj. Iz radionice su se u posljednjih dvadeset godina razvila dva poduzeća, Metal Product i Alu Product u Odri kraj Zagreba u sastavu kojih je i Ljevaonica zvona i umjetnina i obojenih metala. Ukupno je 140 zaposlenih, a proizvodi programi elektroopreme i PVC stolarije plasiraju se na domaće i strano tržište. U 1996. godini Šafran je osnovao tvrtku Metal Product Sarajevo u kojoj je zaposleno 25 radnika. Iako je diplomirao veterinu, Šafranov prvi zet Josip Tržec je 2000. godine položio majstorski ispit i stekao zvanje majstor ljevač, a 1. srpnja HOK mu je dodjelio plaketu i priznanje “Zlatne ruke” za osobite zasluge u zaštiti i očuvanju tradicijskog i umjetničkog obrta te za sveukupni doprinos na unapređenju obrtništva i komorskog sustava. Tržec je 1987. otvorio kućnu radinost metalne galanterije, a 1990. godine ulazi u zajedničku obrtničku radionicu s majstorom zvonoljevačem Viktorom Šikićem. Samostalni obrt otvara 1992. te uspješno vodi “Ljevaonicu umjetnina, zvona i obojenih metala”. Ljevaonici zapošljava 12 djelatnika i u sklopu je Šafranovih proizvodnih pogona. U 20 godina samostalnog rada, Tržec je izradio više od 700 crkvenih zvona za crkve u Hrvatskoj i BiH.

Bez poticaja nema biznisa
Šafran je prvi hrvatski mali poduzetnik koji uvodi standarde ISO 9001 i to 1997. godine, a od 2002. dopunjuje standarde i dobiva certifikat ISO 14001. Osim toga 2001. s talijanskom korporacijom Wam Grupa Italy potpisuje Protokol o osnivanju zajedničke tvornice Wam Product u Brezničkom Humu koja započinje s radom 2003. Istodobno u Brezničkom Humu Šafran je sagradio i novi proizvodni pogon Metal Producta veličine 2500 četvornih metara i tako omogućio dodatno proširenje i povećanje proizvodnog programa, dok je udio u Wam Productu prepustio talijanskoj kompaniji.Šafran je u proširenje svoga vinograda krenuo u trenutku kada je imao kaže prevelike površine za obradu iz hobija, a premale za ozbiljniji biznis. U 2003.sadi nove nasade loze i danas je sa 16 hektara vinograda na kojima je oko 84.000 trsova vrhunskih sorti bijelog i crnog grožđa, jedan od najvećih posjednika u Varaždinskoj županiji.Sagradio je vinariju i vinski podrum površine 800 četvornih metara koje je otvorio 2007. godine. U poslu puno mu pomažu savjetnici Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu te poznati bivši profesor sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, Nikola Mirošević. U suvremeno opremljenom vinskom podrumu moguće je skrbiti o 300.000 litara vina. U financiranju nasada Šafran je koristio poticae sredstva županije i države bez kojih ne vjeruje da bi se odlučio za ozbiljniji biznis. Prve butelje Graševine, Rajnskog rizlinga, Muškata i Sauvignona ponudio je vinotekama, restoranima i hotelima u Hrvatskoj, a kasnije i u inozemstvu. Još dok su se Šafrani bavili vinogradarstvom iz hobija nastupali su na natjecanjima. Tako su za kasnu berbu graševine 1998. na Izložbi vina Sveti Ivan Zelina, osvojili nagradu Šampion izložbe, a ista berba proglašena je šampionom na sajmu u Vinici.

Najpouzdaniji suradnici

Posao u krvi
Šafranova supruga Katarina već 43 godine pomaže u vođenju obiteljskog posla. Kćer Silvija je inženjer odjevne tehnologije i ima modni salon u Zagrebu, dok je mlađa Ana magistrica ekonomije i predaje na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžementa. Zet Josip Tržec je veterinar, direktor Alu Producta i vlasnik Ljevaonice Tržec, a drugi zet Saša Klikovac, komercijalni direktor i član Uprave Metal Producta.

Nasadi

Nadbiskupski vinogradi
Dio sadašnjih vinograda i vinski podrum na području varaždinskog vinogorja u Brezničkom Humu, nekad su bili u vlasništvu zagrebačkog nadbiskupa dr. Antuna Bauera. Danas se prema regionalizaciji vinograda u Hrvatskoj vinogradi Vinarije Šafran nalaze u vinogorju Varaždin i Zlatar na blagim brežuljcima prijelaznog gorja između Kalnika, Ivančice i Medvednice na nadmorskoj visini od 250 do 310 metara. Na ukupno 16 hektara nalaze se mladi vinogradi od jedne do 6 godina starosti s 83.155 trsova. Najviše ima graševine i rizlinga. Vinarija Šafran nastupa redovito na vinskim izložbama gdje je dobila niz priznanja.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti