EN DE

Samo 36% tržišta kontroliraju domaće tvrtke

Autor: Poslovni.hr
06. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Osjeća se blagi tržišni oporavak u izvozu, no položaj drvoprerađivača na domaćem tržištu i dalje ne zadovoljava

Na 7. Drvno-tehnološkoj konferenciji održanoj 14. i 15. lipnja o temi “Kako osvojiti domaće tržište” sudjelovali su predstavnici drvne industrije, šumarstva, akademske zajednice i institucije nadležne za problematiku drvne industrije i šumarstva. Zaključeno je da prerada drva u Hrvatskoj ima dobar razvojni potencijal unatoč globalnoj krizi koja je ugrozila pozicije hrvatskih drvoprerađivača na stranim tržištima i u 2009. dovela do gubitka više od 8000 radnih mjesta. Osjeća se blagi tržišni oporavak u izvozu, no položaj drvoprerađivača na domaćem tržištu ne zadovoljava, a najteže stanje je na području namještaja gdje zbog velikog uvoza domaće tvrtke kontroliraju samo 36 posto tržišta. Uzimajući u obzir postojeće stanje, ali i činjenicu da razvijene zemlje intenzivno potiču preradu drva zbog gospodarskih, ekoloških, društvenih i socijalnih aspekata, doneseni su konstruktivni zaključci i preporuke.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zaključci
1.Nedovoljno je iskorišten potencijal velike šumovitosti Hrvatske (48% teritorija je pod šumom), kao i potencijal prerade drva, stožerne industrijske i prerađivačke grane hrvatskoga gospodarstva, koja se bazira na kvalitetnoj domaćoj drvnoj sirovini (95%), na višestoljetnoj tradiciji, globalno konkurentnim proizvodima i na dobrim izvoznim rezultatima (sada drvna industrija u ukupnom izvozu Republike Hrvatske sudjeluje s oko 8%).

Na 7. Drvno-tehnološkoj konferenciji održanoj 14. i 15. lipnja o temi “Kako osvojiti domaće tržište” sudjelovali su predstavnici drvne industrije, šumarstva, akademske zajednice i institucije nadležne za problematiku drvne industrije i šumarstva. Zaključeno je da prerada drva u Hrvatskoj ima dobar razvojni potencijal unatoč globalnoj krizi koja je ugrozila pozicije hrvatskih drvoprerađivača na stranim tržištima i u 2009. dovela do gubitka više od 8000 radnih mjesta. Osjeća se blagi tržišni oporavak u izvozu, no položaj drvoprerađivača na domaćem tržištu ne zadovoljava, a najteže stanje je na području namještaja gdje zbog velikog uvoza domaće tvrtke kontroliraju samo 36 posto tržišta. Uzimajući u obzir postojeće stanje, ali i činjenicu da razvijene zemlje intenzivno potiču preradu drva zbog gospodarskih, ekoloških, društvenih i socijalnih aspekata, doneseni su konstruktivni zaključci i preporuke.

Zaključci
1.Nedovoljno je iskorišten potencijal velike šumovitosti Hrvatske (48% teritorija je pod šumom), kao i potencijal prerade drva, stožerne industrijske i prerađivačke grane hrvatskoga gospodarstva, koja se bazira na kvalitetnoj domaćoj drvnoj sirovini (95%), na višestoljetnoj tradiciji, globalno konkurentnim proizvodima i na dobrim izvoznim rezultatima (sada drvna industrija u ukupnom izvozu Republike Hrvatske sudjeluje s oko 8%).

2.Uočene su velike slabosti u vezi s medijskim i lobističkim djelovanjem, koje se odražavaju u lošijoj pozicioniranosti i nerazmjernoj važnosti drvnog sektora u odnosu na druge grane hrvatskoga gospodarstva, a ostvarene potpore na svim razinama nisu primjerene značenju i pozicijama ove industrijske grane.

3.Unatoč postojanju sektorske strategije i pratećih dokumenata, razvoj sektora nije koordiniran, uočeno je veliko zaostajanje drvoprerađivačkih tvrtki na području uvođenja novih tehnologija, zaštite okoliša, oblikovanja i dizajna proizvoda i primjene suvremenih marketinških metoda na domaćem i stranom tržištu, a u većini slučajeva tvrtke očekuju snažniju potporu nadležnih institucija.

4.Hrvatske šume (HŠ) dobro i odgovorno gospodare državnim šumama i stalno se povećavaju drvne zalihe i površine pod šumama, što je dobra pretpostavka za pridobivanje većih količina sirovine u budućnosti. Hrvatske šume su učinile velik korak u vezi s javnom objavom dijela podataka iz poslovanja, a odnosi drvne industrije i HŠ-a su korektni. HŠ daje svoj neosporni doprinos prevladavanju utjecaja krize kroz rabatnu politiku i reprogramiranje dospjelih obveza pojedinih drvoprerađivača.

5.Problemu gubitka domaćeg tržišta tvrtke ne pristupaju angažirano jer se većina drvoprerađivača pomirila s tom činjenicom i okreće se prema izvoznim tržištima kamo se plasira više 60% proizvoda. Proizvođači i trgovci nemaju jedinstvenu strategiju za plasman domaćeg proizvoda na hrvatsko tržište iako se zamjećuje uspješan individualni pristup pojedinih sektorskih subjekata na jačanju svojih pozicija u Hrvatskoj.

6.Najšira, ali i stručna javnost nisu dovoljno upoznate s uporabom drva kao jednim od najvrednijih domaćih sirovinskih resursa, a najveću odgovornost za to snose domaći drvoprerađivači i industrija, kod kojih je izostala sustavna marketinška komunikacija prema tržištu. Stoga se nedovoljno naglašava golem potencijal za održivi gospodarski i regionalni razvoj te sudjelovanje u poslovima zelene javne nabave koja bi trebala rezultirati većom zastupljenošću kvalitetnih i ekoloških proizvoda od drva pri investicijama i projektima koje financira država (POS, opremanje sportskih objekata, škola, vrtića, obnova hotela itd.). To bi također trebalo biti osnovni cilj kampanje “Drvo je prvo”.

7.Energetsko drvo je u posljednje vrijeme vrlo traženo, kako u EU, tako i u Hrvatskoj, što je posljedica potpora i politike subvencioniranja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, a u Hrvatskoj postoje naznake za realizaciju niza ulagačkih projekata u proizvodnji električne i toplinske energije iz energetskog drva iako postoje i slučajevi znatnog pretjerivanja i zanemarivanja sirovinskih kapaciteta.

8.U procesima razvoja i plasmana novih proizvoda, koji predstavljaju važnu kariku u osvajanju domaćeg tržišta, osjeća se nedostatak obrazovanog i stručnoga kadra, a na tržištu najviše nedostaju kadrovski profili marketinških stručnjaka i inženjera za numerički upravljane tehnologije. Uočen je nedostatak stručne analize sektorskih kretanja, a ne postoji sustavno praćenje i obrada statističkih podataka o distribuciji i prodaji namještaja i drugih proizvoda na bazi drva.

Preporuke
1.Za veći plasman domaćeg proizvoda na hrvatsko tržište od velike je važnosti snažnije povezati proizvođače i nositelje distribucije, odnosno realizaciju prodajnoga koncepta, dosad poznatog pod nazivom CRO-SHOP, koji bi trebao funkcionirati kao prodajno i/ili izložbeno mjesto hrvatskih drvnih proizvoda i pratećeg asortimana u opremanju interijera, a suradnji s hotelskom industrijom potrebno je posvetiti posebnu pozornost.

2.Prilikom uvođenja novih proizvoda na domaće tržište treba voditi računa o zaštiti imena i kontinuiranom brendiranju, a potrebno je pristupiti brendiranju pojedinih vrsta drva jer, primjerice, kupci na domaćem tržištu ne prepoznaju kvalitetu i prednosti slavonskog hrasta na razini brenda, kao što je to slučaj na stranim tržištima, ili činjenicu o stjecanju prestižnog FSC certifikata.

3.Sukladno sektorskoj strategiji, za finalni dio prerade drva potrebno je osigurati dostatne količine sirovine za sljedeća razdoblja, kroz provedbu višegodišnjih ugovora s Hrvatskim šumama te kroz ostale mjere cjenovno tržišne politike nastaviti s dodatnim potporama drvnoj industriji.

4.Potrebno je unaprijediti odnos i suradnju drvne industrije i HŠ-a kroz češće i intenzivnije susrete i javnu objavu podataka o izvršenim isporukama, odobrenim rabatima i reprogramima, te potaknuti učinkovitije rješavanje pitanja o dinamici isporuke sirovine, različitih stavova u vezi s klasiranjem oblog drva i moguće primjene normi EU.

5.Kroz sustav društveno odgovorne javne nabave treba povećati udio domaćih proizvoda od drva u projektima koje financiraju država te regionalne i lokalne uprave. Stoga je potrebno u idućim razdobljima osigurati proračunska sredstva za nastavak započetih projekata javnih objekata na bazi drvnih konstrukcija (npr. dječjih vrtića na područjima PPDS-a, parkovne arhitekture od drva itd.).

6.Potrebno je intenzivirati prodajne i marketinške aktivnosti na susjednim tržištima, primarno na tržištu Srbije, kao i tržištima Ruske Federacije, Turske i arapskih zemalja te osigurati kontinuiranu financijsku potporu tvrtkama za provođenje aktiv

7.Potrebno je osigurati status velikog potrošača električne energije u HEP-u za predstavnike finalne industrije, a u čim većoj mjeri treba koristiti drvnu biomasu (obnovljivi izvor energije) u proizvodnji električne i toplinske energije unutar sustava HEP-a gdje za to postoje tehničke i tehnološke mogućnosti.

8.Potrebno je povećati izravne sektorske potpore za drvnu industriju na minimalno 100 milijuna kuna za 2011. godinu, a pri izradi novoga Operativnog programa razvoja industrijske prerade drva Hrvatska treba provesti javnu raspravu i u proces predlaganja uključiti zainteresirane predstavnike drvne industrije te primijeniti oblike potpora u drvnoj industriji istovjetne s onima u EU i dobrom praksom zemalja koje predvode svjetske procese u preradi drva i proizvodnji namještaja.

9.Radi tehnološke obnove i modernizacije treba osigurati stručnu i edukacijsku pomoć drvnoj industriji u procesu usklađivanja sa zakonodavstvom EU, posebice u vezi s uporabom kemijskih sredstava, zaštite okoliša i ispuštanja štetnih tvari tijekom proizvodnih procesa u preradi drva i proizvodnji namještaja.

10.Potrebno je nastaviti financirati izvozne poslove, subvencionirati dio kamata za proizvodne investicije te produžiti “grace” razdoblje za otplatu kredita preko HBOR-a.

11.Potrebno je pokrenuti sustav potpora za veće korištenje drvne biomase, prije svega peleta za individualne korisnike na područjima gdje nije predviđeno korištenje drugih oblika obnovljivih izvora energije, kao i osigurati subvencioniranje ugradnje toplinskih sustava na drvnu biomasu pri gradnji javnih objekata koje financira država.

12.Potrebno je osigurati širu potporu svih nadležnih institucija i financijska sredstva za projekt zamjene drvenih prozora “Staro za novo” kako bi se javnost upoznala s potencijalima, prednostima i mogućnostima korištenja novih drvenih proizvoda u zgradarstvu, odnosno uvođenju novog sustava energetski učinkovitih prozora u skladu s politikom i praksom EU.

Suradnja i hrabrost

Pankretić: Drvna industrija je perjanica gospodarstva
“Drvna industrija je perjanica hrvatskoga gospodarstva, bez obzira na velike probleme koji postoje u drvoprerađivačkom sektoru. Ipak, stvari treba gledati s optimizmom jer u prva četiri mjeseca ove godine izvoz je povećan za 16, dok je uvoz smanjen za 20 posto”, istaknuo je potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić, i dodao da nam katkad nedostaje spremnosti za nove izazove te veće zajedništvo između poduzetnika i Vlade. Ministar je pozvao na hrabrije gospodarenje sirovinom, predložio povećanje sječivog etata te dodao da je potrebna partnerska strategija drvne industrije, Hrvatskih šuma i institucija. Na kraju je pozvao na preuzimanje odgovornosti svih uključenih.

Autor: Poslovni.hr
06. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close