Kako povećati proizvodnju drvenih prozora i kako promovirati drvo kao ekološki i obnovljiv materijal zadatak je novog projekta kojeg pokreću proizvođači drvenih prozora. Naime, šira javnost nije dovoljno upoznata s potencijalima, prednostima i mogućnostima korištenja novih drvenih proizvoda u zgradarstvu, a poznavanje novog sustava energetski učinkovitih prozora je gotovo zanemarivo. Stoga je cilj kampanje koju pokreće Drvni klaster iz Delnica upravo promocija prednosti ugradnje drvenih prozora prilikom zamjene stare stolarije. Na taj način domaći proizvođači namjeravaju učvrstiti vodeću poziciju u proizvodnji i prodaji drvenih prozora na hrvatskom tržištu te žele povećati potrošnju prozora, što se može postići usmjeravanjem kampanje prema projektantima i investitorima. Više informacija o projektu: Daniela Kezele, voditelj projekta (098 928 2610, faks 051 508 006, e-mail: drvni.klaster@ri.t-com.hr)

Kakva su iskustva razvijenih zemalja koje su pokrenule slične kampanje? Osim uštede energije nije zanemariva ni obnovljivost sirovine jer se drvo može uspješno reciklirati i samo kroz godine razgraditi, za razliku od PVC-a ili aluminija?
Mnoge zemlje su pokrenule slične kampanje. Osim na temi uštede energije, kampanje se baziraju na ekologiji i recikliranju otpada. Nitko još ne razmišlja koliko ćemo imati problema oko reciklaže proizvoda od umjetnih materijala te koje posljedice će ljudi imati živeći u takvim nezdravim životnim uvjetima. Vrijeme je da se ljudi što više upoznaju s tom problematikom jer moramo konačno početi živjeti u skladu s prirodom ako ne želimo imati još veće posljedice.

Može li se stvarno uštedjeti velika energija na novim prozorima ili je to samo vješti marketing u Austriji, Njemačkoj i Skandinaviji?
Ugradnjom novih prozora svakako ćemo uštedjeti energiju što nije zanemarivo, pogotovo danas kada imamo najavu za poskupljenjem plina od 16%. Prošla su vremena da se ponašamo prema prirodnim resursima i novcima kao pijani milijarderi jer je država cijelo vrijeme pokrivala razliku tržišnom cijenom plina, no to ne može biti dugoročni koncept.

Postoji slučaj da se pokazna državna izložba energetski uspješnih proizvoda opremala proizvodima iz uvoza. Fondovi već sad raspolažu sličnim sredstvima, no hoće li ih zaista staviti na raspolaganje za ovakve projekte?
Što ćemo biti konkretniji i vidjeti svoje jasne ciljeve, tada ćemo biti i učinkovitiji, a time i država mora dati svoju potporu tom programu. Ciljevi su jasni jer kvalitetno pripremljenom akcijom otvaramo i rješavamo mnoge probleme: povećavamo proizvodnju i radna mjesta, dok će krajnji korisnici imati nove ekološke i energetski učinkovite prozore, što će osjetiti i na kućnom proračunu pa tako i na ugodnosti življenja u takvom prostoru. K tome, država će prema EU odraditi dio energetskih obveza koje je preuzela.

Često smo svjedoci utjecaja snažnih lobija koji priječe da se u nekim pravilnicima o obnovi ili POS-u predvidi da su na zidovima drveni prozori ili drveni parketi na podu. Zar nije moguće predvidjeti da prozori koje financira država trebaju biti primjerice i energetski učinkoviti?
Što se tiče javne nabave sigurno da tu očekujemo mnogo više pomaka u odnosu na dosadašnje. Država je investitor i mora decidirano dati projektne zadatke gdje vidi interes s obzirom na dio industrije koji želi ojačati i zaštititi. Drvna industrija tu svakako vidi svoj prostor jer se sigurno može uklopiti u kvalitetu i cijenu koje su predviđene jer plasira robu na zapadna tržišta i jedina je industrijska grana koja ima suficit u robnoj razmjeni.

Tko će platiti te subvencije građanima prilikom zamjene starih prozora novima? Mogu li se dati porezne olakšice, odnosno postoje li negdje već ta sredstva ili ih tek treba namaknuti?
Svatko od odgovornih bi trebao znati da je Hrvatska 48% pod šumskom masom što je ogroman obnovljiv resurs koji zaslužuje puno veću pažnju i angažman i ozbiljne analize kako ojačati tu gospodarsku granu. Treba voditi računa i o edukaciji građana. Subvencije treba osigurati država kao što je to u zapadnoeuropskim zemljama, a jedan od načina su i porezne olakšice.