I dok se u Ministarstvu financija pri kraju privode pripreme za drugo ovogodišnje izdanje državnih obveznica, detalji najnovijega financijskog aranžmana konstantno se mijenjaju. U odnosu na prvotne planove dosad najveća izmjena jest detalj da će umjesto punog iznosa denominiranog uz valutnu klauzulu dio – u financijskim krugovima može se čuti čak polovica – biti “čiste” kunske obveznice. Dok se još barata s iznosom između 4 i 4,5 milijardi kuna na deset godina, cijena bi se mogla kretati od 6,5 do 6,75 posto, ovisno o postojanju valutne klauzule i konačnom dogovoru o naknadi aranžerima. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da su uoči ožujskog izdanja državnog duga kolala razna nagađanja o iznosu, da bi ih konačno izdanje sve redom nadmašilo naviše.

Devizne intervencije
Na odluku da se obveznica strukturira dijelom kao zaduženje u domaćoj valuti znatno je utjecala i Hrvatska narodna banka (HNB), smatraju analitičari. Smanjenjem iznosa vezanog uz valutnu klauzulu smanjili bi se pretjerani aprecijacijski pritisci na domaću valutu, ali i valutni rizik javnog duga. Budući da su institucionalni investitori, u ovom slučaju ponajviše banke, prema prvim signalima očekivali obveznicu u valutnoj klauzuli, snažnim prodavanjem eura pozicionirale su svoje portfelje i time tjerale kunu prema gore. Zanemarimo li priljev prvih eura turističke sezone, institucionalni ulagači u samo mjesec dana, od početka lipnja do početka srpnja, potjerali su kunu s razine od 7,27 kuna za euro na 7,19 kuna. Istodobno je HNB bio prisiljen na čak dvije devizne intervencije u razmaku od tjedan dana kojima je s tržišta povučeno gotovo 245 milijuna eura.

Valutni rizik
Pitanje valutnog rizika javnog duga također je varijabla koja se ne smije zanemariti u Ministarstvu financija. Krajem lipnja na to je upozorio i Institut za javne financije (IJF) opaskom da iako se Hrvatska još od 2004. uglavnom zadužuje na domaćem tržištu, krajem 2009. je čak 77 posto javnog duga bilo denominirano u stranim valutama i time izloženo valutnom riziku. S tri četvrtine duga u ovisnosti o kretanjima stranih valuta, bez zaštitnih mehanizama, nosi rizik da država neće biti u stanju adekvatno upravljati javnim dugom. Već samo manja nepovoljna promjena tečaja uz koji je obveznica klauzulom vezana značilo bi milijune kuna nepredviđenog iznosa za kamate. Zaključak analize IJF-a, ukratko bi se mogao svesti na to da bi se država u budućnosti trebala uglavnom zaduživati u domaćoj valuti ili barem umanjiti izloženost valutnom riziku financijskim instrumenatima i “hedgingom”. Jednaku preporuku da se zadužuju u lokalnoj valuti, i to svim zemljama Europske unije koje još nisu uvele euro, dala je i Europska banka za obnovu i razvoj na Godišnjoj skupštini u Zagrebu.

Radni posjet

Šuker u Kini
Ministar financija Ivan Šuker s izaslanstvom je u radnom posjetu Kini do kraja tjedna. Tamo će se sastati i s predstavnicima kineske središnje banke i bankarima te ispitati volju za ulaganjima.