EN DE

Poduzetnici u utrci za svemirsku postaju

Autor: The New York Times
04. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

U lokalnoj tvornici Bigelow Aerospacea model svemirske postaje postavljen je na podu skladišta i nalikuje napuhanim bijelim lubenicama.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Unutrašnjost modela nudi tek naznake kako bi mogao izgledati život u svemiru. “Svaki astronaut koji dođe ovamo oduševljen je”, kaže osnivač tvrtke Robert T. Bigelow. Za četiri godine tvrtka planira lansirati prave module i sastaviti prve privatne svemirske postaje u Sunčevu sustavu. Dolazak prvih kupaca planira se godinu nakon toga. Druga i veća postaja uslijedit će 2016. godine. Dvije postaje Bigelowa postat će dom za 36 osoba. Ako se ovaj poslovni plan bude odvijao kako je predviđeno (tvrtka već ima dva probna modula u orbiti), Bigelow će od 2017. zakupljivati 15 do 20 lansiranja godišnje, čime će osigurati veliku količinu posla privatnim tvrtkama koje bi Obamina administracija voljela financirati za transport astronauta u orbitu. Optimistična obećanja predsjednikova plana počivaju na ovoj tajnovitoj kompaniji sa sto zaposlenika, smještenoj na 20 hektara pustinje, kao i sposobnosti Bigelowa, ikonoklasta koji se obogatio trgovanjem nekretninama kao što je hotelski lanac Budget Suites of America, da poleti sa svojim snovima. Dosad je uložio 180 milijuna dolara vlastitog novca, a kaže da je spreman potrošiti i dodatnih 320 milijuna. Bigelow rijetko razgovara s novinarima, a ni zaposlenici ne daju izjave za javnost, osim Michaela N. Golda, upravitelja ureda u Washingtonu.

U lokalnoj tvornici Bigelow Aerospacea model svemirske postaje postavljen je na podu skladišta i nalikuje napuhanim bijelim lubenicama.

Unutrašnjost modela nudi tek naznake kako bi mogao izgledati život u svemiru. “Svaki astronaut koji dođe ovamo oduševljen je”, kaže osnivač tvrtke Robert T. Bigelow. Za četiri godine tvrtka planira lansirati prave module i sastaviti prve privatne svemirske postaje u Sunčevu sustavu. Dolazak prvih kupaca planira se godinu nakon toga. Druga i veća postaja uslijedit će 2016. godine. Dvije postaje Bigelowa postat će dom za 36 osoba. Ako se ovaj poslovni plan bude odvijao kako je predviđeno (tvrtka već ima dva probna modula u orbiti), Bigelow će od 2017. zakupljivati 15 do 20 lansiranja godišnje, čime će osigurati veliku količinu posla privatnim tvrtkama koje bi Obamina administracija voljela financirati za transport astronauta u orbitu. Optimistična obećanja predsjednikova plana počivaju na ovoj tajnovitoj kompaniji sa sto zaposlenika, smještenoj na 20 hektara pustinje, kao i sposobnosti Bigelowa, ikonoklasta koji se obogatio trgovanjem nekretninama kao što je hotelski lanac Budget Suites of America, da poleti sa svojim snovima. Dosad je uložio 180 milijuna dolara vlastitog novca, a kaže da je spreman potrošiti i dodatnih 320 milijuna. Bigelow rijetko razgovara s novinarima, a ni zaposlenici ne daju izjave za javnost, osim Michaela N. Golda, upravitelja ureda u Washingtonu.




Lokacija u Las Vegasu ograđena je bodljikavom žicom, a čuvaju je naoružani stražari. Cijena posjeta postaji Bigelow, uključujući i prijevoz, iznosi gotovo 25 milijuna dolara po osobi za 30 dana. To je manje od polovice iznosa od 50 milijuna dolara koji Nasa plaća samo za put Soyuzovim svemirskim letjelicama do Međunarodne svemirske postaje. Ako budete željeli ostati 60 dana, trebat ćete dodati još 3,75 milijuna dolara. Zamisao o svemirskim letjelicama na napuhivanje datira još s početka svemirskog doba i rješava upornu zbrku o tome kako postaviti stvari u svemir. Rakete su visoke, ali ne i pretjerano široke. S letjelicama na napuhivanje struktura se lako spakira i zauzima malo mjesta, a kad se nađe u orbiti, ispuni se zrakom. Nasini sateliti Echo I i Echo II, lansirani 1960. i 1964., bili su veliki Mylar baloni. Nasa je od Goodyeara naručila izradu prototipa svemirske postaje na napuhivanje koja je izgledala poput velike gumene cijevi. Te gumene svemirske postaje nikad nisu pošle na put, dijelom i zbog vrlo očitog propusta u dizajnu: pukle bi pri udaru meteorita. Ideja je ostala neaktivna do devedesetih godina prošloga stoljeća kad je Nasa počela istraživati kako izraditi prostor za život za ljudsku misiju na Marsu. William C. Schneider, tada viši inženjer u svemirskom centru Johnson u Houstonu, vratio se dizajnu na napuhivanje. Umjesto gume korištene u Goodyearovu dizajnu iz šeydesetih Schneider je koristio nepropusnu mješavinu okruženu trakama Kevlar. “Sav pritisak prebacuje se na te trake, pa tako kombinacija tih dvaju materijala čini dizajn vrlo učinkovitim.”




No 2000. godine je američki Kongres zabranio Nasi da povjeri dodatan novac TransHab modulu doktora Schneidera. Bigelow (66) kaže da je 1998. prvi put čuo za TransHab, a kad je doznao da mu slijedi neminovna propast, 1999. je osnovao tvrtku Bigelow Aerospace i kupio ekskluzivnu licenciju za Nasine patente. Doktor Schneider pridružio se Bigelowu kao savjetnik. Bigelowovi dizajni vrlo su bliski njegovim projektima dok je radio za Nasu, uz neke promjene kao što je zamjena Kevlara Vectranom, još jednim materijalom otpornim na metke. A dodana su i neka znatna poboljšanja, poput prozora. Najveća nedoumica u Bigelowovim planovima nije potpuno pod njegovom kontrolom, a tiče se dolaska na i odlaska sa svemirske postaje. Bigelow surađuje s Boeingom na izradi preliminarnog dizajna komercijalne kapsule s posadom, koji Nasa financira sa 18 milijuna dolara. Kad 2014. Boeingova svemirska letjelica bude spremna, započet će ples modula svemirske postaje Bigelow. Prvo će se lansirati stanište Sundancer, čija će površina kad se napuše zauzimati oko 19,506.400 kubičnih metara. Zasebna raketa zatim će odvesti dva astronauta Bigelowa do Sundancera, čime će oni postati prvi stanovnici te svemirske postaje.

Kenneth Chang




Autor: The New York Times
04. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close