Domaće tržište osiguranja, kao i drugi sektori, nije pošteđeno utjecaja krize. U prilog činjenici da je police osiguranja teže prodati nego u godinama ekonomskog rasta obično se navode zbirni premijski pokazatelji, a oni su nakon višegodišnjega rastućeg niza lani pokazali pad.

Zaračunata bruto premija svih osiguravatelja lani je tako dosegnula 9,4 milijarde kuna ili 2,7 posto manje nego u 2008. kad je pak u odnosu na godinu prije zabilježen porast od 6,8 posto. Prema svemu sudeći, industrija osiguranja još će neko vrijeme morati pričekati da udjelom bruto premije premaši tri posto BDP-a, to prije što bi se ove godine, kako je to opisao prvi čovjek regulatorne agencije Ante Samodol, na tržištu još mogao očitovati “odgođeni utjecaj krize”. Recentna kretanja potvrđuju ta predviđanja; u pet mjeseci 2010. premije životnih osiguranja niže su od lanjskih 0,9 posto, a kod neživotnih je pad 2,4 posto. Iza iskazanih premija, k tome, u posljednjih godinu i pol stoji više truda i borbe za zadržavanje postojećih i osvajanje novih klijenata, a osiguravajuća društva pritom su prisiljena i na znatno fleksibilniji pristup u naplati. Bez toga bi statistika zacijelo izgledala lošije. No ako je suditi prema nekoliko vršnih financijskih pokazatelja poslovanja hrvatskih osiguravatelja za 2009. godinu, taj se sektor relativno dobro nosi s krizom. Ukupni prihodi 25 društava premašili su 10,3 milijarde kuna i bili su 70-ak milijuna ili 0,7 posto veći nego godinu prije. Ukupnom imovinom osiguravatelji su dosegnuli 28,5 milijardi kuna. Iako je to za dvije milijarde ili 7,7 posto više nego godinu prije, prema tom pokazatelju evidentno je znatno usporavanje rasta; u 2008. imovina im je rasla po stopi od gotovo 15 posto (tehničke pričuve porasle su 17 posto).Dok vlasnici društava za osiguranje po definiciji nisu sretni stagnacijom ili padom samog biznisa, na razini cijelog sektora lani je zabilježen znatan skok bruto dobiti.

Bavljenje troškovima
Većina osiguravatelja u posljednjih godinu dana naglašava pojačano bavljenje troškovima kao jedan od odgovora na krizu, a u tome je zacijelo i dio odgovora na povećan sektorski profit. Dobit je iskazalo 14 od ukupno 25 društava, i to (bruto) 451 milijun kuna, a gubitak (kao i godinu prije) njih 11, u ukupnom iznosu 328 milijuna. “Dobitaši” su tako iskazali 123 milijuna kuna veći plus nego što je bio minus onih koji su iskazali gubitak. Pozitivni neto rezultat na razini sektora lani je u konačnici bio 42 posto ili 37 milijuna kuna veći nego u 2008., a bruto profitna marža povećana je sa 0,84 na gotovo 1,2 posto. Od društava sa značajnijim tržišnim udjelom najveći porast dobiti, sa 23,8 na 58,1 milijun, iskazao je u 2009. Allianz koji je istovremeno zabilježio pad prihoda. U odnosu na 2008. na rang-ljestvici po bruto dobiti time se popeo sa sedmog na treće mjesto. Više dobiti od njega iskazali su vodeće Croatia osiguranje (97 milijuna kuna) te Euroherc (80 milijuna kuna). Rastom dobiti istaknulo se i Merkur osiguranje (sa 1 na 32,7 milijuna kuna), dok su Basler i Generali znatno smanjili gubitak (Basler sa 79 na 35, a Generali sa 56,5 na 31 milijuna kuna).

Najviše raslo HOK osiguranje
Nasuprot tome Triglav osiguranje je lani uz natprosječan rast ukupnih prihoda i imovine (po 7,4 posto) udvostručilo gubitak (na 110 milijuna), a Cosmopolitan Life VIG je usporedo s natprosječnih 10 posto rasta prihoda i povećanjem imovine za dvije trećine povećao i gubitak (sa 14 na 63 milijuna). Društva iz sastava Agram grupe već tradicionalno strše u odnosu na prosječne prinose na imovinu (i uz lanjski pad ROA tvrtki te grupe se kretao od 7 do 15 posto). Tim pokazateljem istaknuli su se (ponovno) i nacionalni reosiguratelj Croatia Lloyd te Merkur osiguranje. Dok je kod Croatia Lloyda prinos na imovinu sa 20 na i dalje visokih 13 posto smanjen većim dijelom zbog pada dobiti, kod Merkura je skok ROA na devet posto više posljedica višestrukog povećanja dobiti. U apsolutnim iznosima ukupne je prihode lani najviše povećalo HOK osiguranje. To društvo iz reda najmlađih na tržištu povećalo ih je za tri četvrtine, sa 71 na 125 milijuna kuna, a to mu je na rang-ljestvici omogućilo napredak za tri mjesta, na 16. Usto je prihode snažno povećalo i Uniqa osiguranje, sa 188 na 221 milijun. Smanjenjem ukupnog prihoda u apsolutnim iznosima prednjačili su Allianz (za 74 milijuna, na 1,06 milijardi kuna) koji se istodobno istaknuo rastom dobiti, te Grawe Hrvatska (pad prihoda za 50 milijuna, na pola milijarde) koji je usto zabilježio i gotovo petinu nižu dobit. Svima je u razvoju biznisa i lani i ove godine objektivno ograničenje još jaki recesijski pečat koji se osim u nižim raspoloživim dohocima ogleda i u percepciji neizvjesnosti vezanih uz (ne)zaposlenost, a police osiguranja su dogoročni aranžmani. No kako u nas životno osiguranje, primjerice, i dalje ima relativno malo ljudi, a udjel tih premija u BDP-u znatno je niži i od nekih zemalja regije, prostor za rast dugoročno se ne čini upitnim. Međutim, stabilnost i rast sektora osiguranja u dogledno će vrijeme najviše ovisiti o dinamici oporavka realnog sektora gospodarstva.

Protiv struje

Više zaposlenih u sektoru
U godini koju je obilježio rast nezaposlenosti i pad zaposlenosti u sektoru osiguranja zaposlenost je porasla, i to za više od šest posto. Na kraju 2009., naime, zapošljavao je 10.413 ljudi, odnosno šestotinjak više nego godinu prije. Trećina prirasta broja zaposlenih odnosi se na Croatia osiguranje koje je zabilježilo blagi pad prihoda i rast imovine na razini sektorskog prosjeka. Rastom broja zaposlenih istaknuli su se i Triglav osiguranje te Uniqa. U prilog rastu zapošljavanja idu, među ostalim, oštrija borba za klijente kao i jači fokus na klasična životna osiguranja nego u godinama prije krize. Tada je taj segment u znatnoj mjeri rastao slijedom razmjerno snažnog rasta kreditne aktivnosti banaka i proizvoda bankoosiguranja vezanih uz stambeno kreditiranje građana.

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

štedi vrijeme i novac

Stres pri popisu zaliha? Ovo je rješenje koje to rješava jednim skeniranjem