Koncept Desertec predstavlja viziju održive opskrbe električnom energijom za cijeli svijet. Od 2003. razvijali su ga njemačka Udruga “Rimski klub” i mreža stručnjaka okupljena oko Sredozemnog mora pod imenom TREC (Trans-Mediterranean Renewable Energy Cooperation). Između 2004. i 2007. njemački centar za zračni prostor (DLR) radio je na potvrdi isplativosti Deserteca u tri studije, za Europu, Bliski istok i Sjevernu Afriku (EU-MENA). Glavni zaključci predstavljeni su u Bijeloj knjizi Deserteca, koja opisuje scenarij energetske potražnje i opskrbe te prilike za obnovljivu energiju u integriranoj regiji EU-MENA do sredine stoljeća. Isto tako potvrđuje važnost međunarodne suradnje kako bi se postigla ekonomska i ekološka održivost:

1.
U samo šest sati pustinje zaprime više sunčane energije nego što cijelo čovječanstvo potroši u godinu dana!
2.
Samo 0,4% površine svjetskih pustinja (360 x 360 km²) bilo bi dovoljno za globalnu opskrbu strujom, prema trenutnoj koncentraciji solarne energije (CSP).
3.
Čistom energijom iz pustinja Europska unija bi dobila 10-15 godina prednosti u borbi protiv klimatskih promjena, i to uvozom 17% iz regije EU-MENA. Zahvaljujući učinkovitom korištenju energije i obnovljivoj energiji, moglo bi se u potpunosti napustiti nuklearnu energiju te većim dijelom naftu, plin i ugljen. Ove mjere, ako se primijene na globalnoj razini, dovele bi do snažne dekarbonizacije energetskog sektora te bi se lako postigao klimatski cilj. Bliska suradnja između EU i MENE za uvođenje obnovljive energije na tržište i međuspajanje električnih mreža preko linija za prijenos izravne struje visoke voltaže (HVDC) ključne su za ekološku, ekonomsku i fizičku dobrobit cijele regije. Međutim, mjere koje treba poduzeti moći će stupiti na snagu tek za dva desetljeća. Stoga se odgovarajući politički potezi i ekonomski okvir za njihovu realizaciju mora smjesta uvesti. Također je razmotrena uloga održive energije u osiguravanju zaliha pitke vode desalinizacijom morske vode. Kako bi se pronašao održiv način tranzicije na jeftinu opskrbu električnom energijom, kompatibilnu s okolišem i temeljenu na sigurnim resursima, moraju se primijeniti rigorozni kriteriji da bi se osigurala usklađenost rezultata s opsežnom definicijom održivosti. Središnji kriterij za električnu struju je njezina dostupnost u bilo kojem trenutku. Danas se to postiže uporabom zaliha fosilnih goriva ili izvorima nuklearne energije koji osiguravaju struju uvijek i svugdje. To je ujedno i najlakši način zadovoljavanja potražnje za strujom. Međutim, potrošnja tih zaliha energetskih rezervi svijeta skupo nas stoji: one se brzo troše, a njezini ostaci zagađuju planet.

Tehnologija
Uz iznimku hidrostruje, prirodni tijekovi energije danas se vrlo malo koriste za proizvodnju električne energije jer se ne mogu tako lako skladištiti i eksploatirati kao fosilna ili nuklearna goriva. Neki od njih mogu se skladištiti uz razumne tehničke uvjete i ograničen rok trajanja, ali ostali se moraju upotrijebiti smjesta. Izazov opskrbe strujom za budućnost jest pronaći mješavinu dostupne tehnologije i resursa koji će moći zadovoljiti ne samo kriterij “uvijek dostupne struje” već i ostale kriterije održivosti. Elektrane za koncentraciju solarne termalne energije idealne su za opskrbu sigurnom solarnom energijom. Ovaj tip elektrana koristi zrcala za koncentraciju sunčane svjetlosti kako bi se stvorila toplina, koja se zatim koristi za proizvodnju pare koja pokreće parne turbine i generatore struje. Toplina se može skladištiti danju kako bi se noću mogle pogoniti parne turbine, ili pak u razdoblju povišene potražnje. Da bi se osigurala neprekidna usluga za vrijeme oblačnih razdoblja ili lošeg vremena, turbine također može pokretati nafta, prirodni plin ili biogorivo. Zanimljiva nuspojava je što se otpadna toplina iz procesa može koristiti za desalinizaciju morske vode ili hlađenje.

Transport energije
Glavni razlog zašto se daje prednost elektranama za koncentraciju solarne termalne energije (CSP) pred fotovoltaicima (PV) jest njihova sposobnost opskrbe na zahtjev 24 sata na dan. PV su skuplji od CSP-a i zahtijevaju skupe sustave za skladištenje struje. HVDC prijenos učinkovitiji je od vodika kao medija za energetski transport: korištenjem HVDC dalekovoda energetski gubitci tijekom prijenosa mogu se ograničiti na samo 3% na 1000 km. Čak i pod pretpostavkom gubitaka u iznosu od 15% između MENE i Europe nevažni su jer su razine Sunčeva zračenja u MENI dvostruko više nego u južnoj Europi. Tehnologija potrebna za realizaciju koncepta Desertec je razvijena, a dio se koristi već desetljećima. Tvrtke ABB i Siemens godinama koriste HVDC dalekovode kapaciteta najviše do 3 GW za prijenos preko velikih razdaljina. U srpnju 2007. Siemens je pobijedio na natječaju za gradnju HVDC sustava od 5 GW u Kini. Na “Svjetskom dijalogu o energiji” 2006. u Hannoveru predstavnici obiju tvrtki potvrdili su da je implementacija eurosupermreže i poveznice regija EU-MENA potpuno isplativa u tehničkom smislu.

Oliver Steinmetz, autor je jedan od osnivača nevladine udruge Fondacija Desertec i član Upravnog odbora
Izražena stajališta stav su autora
Realizaciji članka pridonijela je HUP – Udruga trgovaca naftom i naftnim derivatima

Što je Fondacija Desertec

Neovisna neprofitna organizacija Fundacija Desertec osnovana je 2008. radi koordinacije aktivnosti mreže Desertec i stvaranja saveza za primjenu koncepta Desertec diljem svijeta. Osnivači su inovativne osobe (uključujući i članove TREC-a i Njegovo Kraljevstvo Visočanstvo, jordanskog princa Hassan bin Talala) koji su uložili vlastito vrijeme i novac u implementaciju ključne komponente u globalnom rješenju za sigurnost energije, vode i klime. Fundacija Desertec blisko surađuje s njemačkom Udrugom “Rimski klub”.

1. Mediteranski solarni plan
U siječnju 2008. Bijela knjiga “Koncept Desertec – Čista energija iz pustinje” nadahnula je francusku vladu na izradu “Mediteranskoga solarnog plana”, najvidljivijeg projekta Unije za Sredozemlje, u čijem su osnutku u srpnju 2008. sudjelovale 43 države. Osnivači Fundacije Desertec i MunichRE 1. listopada 2008. zajednički su pokrenuli “Desertecovu industrijsku inicijativu” kako bi implementirali Desertec u Europi, na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi (to jest na području znanom kao EU-MENA). Dana 30. listopada 2009. u Münchenu, u kojem je smješteno sjedište organizacije Dii, potpisan je temeljni dokument za “Dii GmbH”. Dii ima dvije vrste “članstva”: dioničare i pridružene partnere. Dioničari članstvo plaćaju 150.000 eura godišnje, a pridruženi partneri polovicu tog iznosa. Pridruženi partneri nemaju utjecaja na strategiju Diija, no imaju pravo na puno sudjelovanje u tijeku informacija. Dii nastavlja potragu za dodatnim dioničarima i pridruženim partnerima.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

2. Dii dioničari
Dii je osnovalo dvanaest u početku većinom njemačkih, stabilnih, velikih kompanija, uz Fundaciju Desertec: ABB (Švicarska), Abengoa Solar (Španjolska), Cevital (Alžir), Deutsche Bank, E.ON, HSH Nordbank, MAN Solar Millennium, Munich Re, M+W Zander, RWE, SCHOTT Solar i Siemens. U međuvremenu su se Diiju pridružila još četiri dioničara: Enel Green Power (Italija), Nareva (Maroko), RED Electrica (Španjolska) i Saint-Gobain Solar (Francuska). Dosad se 16 tvrtki registriralo kao pridruženi partneri Diija: 3M, Audi, Bilfinger Berger, Commerzbank, Evonik Industries, First Solar, Flabeg, IBM, Italgen, Kaefer Isoliertechnik, Lahmeyer International, Morgan Stanley Bank AG, Nur Energie, OMV, Schoeller Renewables, Terna energy.

3. Uprava Diija
Direktor Diija je Paul van Son. Već 30 godina je aktivan na raznolikim upravnim položajima europske energetske industrije, a najistaknutiji je izvršni direktor Econcerna (Nizozemska) i Deutche Essenta (Njemačka). Te dvije tvrtke izgradile su ugled svojim razvojem obnovljive energije i energetski učinkovitih programa. Van Son je i predsjedajući Europske federacije trgovaca energijom (EFET) i Zaklade “Energy4All” aktivne u Africi.

4. Ambasador Diija
Dii je imenovao profesora Klausa Töpfera, bivšeg predsjednika UNDP-a, za svog “ambasadora”. On će savjetovati Dii o strateškim pitanjima. Njegove aktivnosti bit će usredotočene na politička i društvena pitanja, s krajnjim ciljem realizacije Desertecove vizije dobrobiti za sve sudionike u Europi, na Bliskom istoku te u Sjevernoj Africi.

5. Planovi za budućnost
U razdoblju do 2012. Dii će se usredotočiti na stvaranje uvjeta za ubrzanu implementaciju koncepta Desertec u regiji EU-MENA. To podrazumijeva stvaranje povoljnoga regulatornog i zakonskog okvira, analizu konkretnih referentnih projekata i razvoj plana njihove realizacije te dodatna ili detaljnija istraživanja, kad i ako to bude potrebno. U međuvremenu Fundacija Desertec planira započeti s daljnjim inicijativama u drugim regijama (primjerice SAD-u, Indiji, Kini i Australiji) kako bi ostvarila svoju misiju pune primjene koncepta Desertec “Čista energija iz pustinja za svijet od 10 milijardi ljudi”, u suradnji sa sveučilištima, znanstvenim ustanovama i drugim partnerima.