Nemojte to izgovoriti naglas, no nekim europskim tvrtkama sveprisutna dužnička kriza ne predstavlja toliki problem. Pod pretpostavkom da cijeli ovaj metež neće uništiti euro zonu, postoje i pozitivne nuspojave, uključujući pad valute i izvanredno niske službene kamatne stope.

Njemački Siemens jedan je od primjera. S 18 posto prodaje ostvarene u Aziji i 27 posto u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Latinskoj Americi, ta kompanija u dobrom je položaju da u tim regijama profitira od obnove potražnje za Siemensovim proizvodima poput brzih vlakova, generatora na vjetar i tvorničke opreme. “Dužnička kriza ne može se ignorirati, ali nije utjecala na naše poslovanje”, izjavio je 18. lipnja Peter Y. Solmssen, član Uprave Siemensa.A dok se Nijemci najglasnije žale da će morati izvući Grčku i druge prezadužene nacije iz krize, Njemačka će najviše profitirati na financijskoj krizi zbog nižih kamatnih stopa i otpornije burze. Solmssen i njegovi istomišljenici nikako ne priželjkuju raspad euro zone jer zajednička valuta olakšava poslovanje.Izvan Njemačke, tvrtke poput nizozemskog proizvođača elektroničke opreme Phillips ili skandinavske tvrtke kao što je Volvo, koja proizvodi kamione marke Mack, također imaju koristi od potražnje s kineskog tržišta, kao i ostalih tržišta zemalja u razvoju. Brojnim tvrtkama u Europi, dužnički problemi Grčke i Portugala tek neznatno odvraćaju pažnju. Grčka, koja sudjeluje u euro zoni s 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda, nije važno tržište većine velikih multinacionalnih kompanija. Njihovi direktori više se brinu zbog europskih izvoznih brojki, a one se poboljšavaju.“Postoji znatan nesrazmjer između financijskog svijeta i stvarnog ekonomskog stanja”, kaže Ben Noteboom, direktor Randstada, amsterdamske tvrtke za privremeno zapošljavanje. Neke vrste kompanija čak i zarađuju na krizi. Fondovi za zaštitu od rizika, koji koriste promjenjivo stanje na tržištu, već su nadoknadili gubitke koji su se nakupili od kraja 2007. godine, piše u najnovijem izvještaju Europske središnje banke.

Randstad je još jedan primjer tvrtke koja možda ima koristi od krize, premda Noteboom to nije izjavio. Iako je prihod Randstada na nekim tržištima naglo pao tijekom prošlogodišnje krize, Noteboom kaže da se potražnja znatno oporavlja. Njemačkoj i ostalim zemljama sjeverne Europe ova kriza donijela je niže kamatne stope. Njemačke obveznice smatraju se utočištem od meteža dužničkih tržišta. A to znači da njemačke tvrtke plaćaju premije nižeg rizika. Više od svojih grčkih ili čak francuskih inačica, njemačke kompanije u mogućnosti su najviše profitirati od nikad nižih kamatnih stopa Europske središnje banke, koje sada iznose tek jedan posto. A proslava lake zarade vjerojatno će se produžiti i na nadolazeće mjesece.“Očekivani porast kamatnih stopa odgađa se za sve daljnju budućnost”, kaže Britta Weidenbach, viša upraviteljica fonda za europske dionice pri DWS-u, podružnici Deutsche Bank u Frankfurtu. “A to zasigurno ima pozitivne učinke.”Dobiti odražavaju prisutnost izvoznika poput Siemensa ili MAN-a, proizvođača kamiona; ili proizvođača automobila BMW-a; ili SAP-a, koji tvrtkama prodaje softver za vođenje poslovanja. Svi su se okoristili ovogodišnjim padom eura u odnosu na dolar od 15 posto, zbog čega je prodaja u SADu profitabilnija kad se obračuna natrag u europsku valutu. Siemens čak i u izljevu nafte u Meksičkom zaljevu nalazi svijetlu stranu. Katastrofa British Petroleuma pojačala je potražnju za turbinama na plin, generatorima na vjetar i opremom za učinkovitije funkcioniranje strujnih mreža. Solmssen se slaže: “Mislim da ćemo svjedočiti pojačanom naglasku na takvoj vrsti tehnologije”.

Jack Ewing