EN DE

Naša klaonica je među najboljima u EU

Autor: Marija Birtić
22. lipanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Mesna industrija Ravlić jedna je od rijetkih u Hrvatskoj koja je zatvorila krug od ‘polja do stola’

Zlatko Ravlić, direktor i vlasnik istoimene mesne industrije iz Osijeka, tvrdi kako se 70 milijuna kuna uloženih u izgradnju i opremanje najmodernije klaonice u Europi polako počinje isplaćivati. Naime, Ravlić je 2003., predviđajući što će Hrvatskoj donijeti ulazak u Europsku uniju, odlučio uložiti u gradnju klaonice prema relevantnim standardima i zakonima EU. Realizacija projekta trajala je pet godina.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rat s propisima
“Računali smo da klaonice u Hrvatskoj neće imati toliko dug period prilagodbe zakonima EU pa smo odlučili biti prvi i podigli kredit. Svi koji računaju na novac pretpristupnih fondova i dalje čekaju. Problem je što je vlasnicima neuvjetnih klaonica znatno produžen rok za prilagodbu od prvotnog”, kaže Davor Mikulić, izvršni direktor mesne industrije Ravlić. Za razliku od susjednih zemalja poput Slovenije koja ima pet klaonica papkara i kopitara, Hrvatska ih ima oko 150 od kojih je većina, tvrdi Mikulić, treće kategorije. Ured za veterinarstvo prvobitno je neuvjetnim klaonicama odredio rok za prilagodbu ili zatvaranje do 31. prosinca 2010. da bi na sastanku o izmjenama Pravilnika o higijeni hrane radi usklađivanja s odredbama zakonodavstva EU održanom krajem prošle godine, na pitanje vlasnika takvih klaonica do kada je krajnji rok, odgovorni rekli: “Što prije, to bolje”, s naznakom do kraja 2011. “Iz tog razloga još nismo dostigli puni kapacitet i korist od toga što smo napravili najmoderniju klaonicu u Europi. Iako naši proizvodi prolaze rigorozniji sustav provjere kvalitete s obzirom na stanje na tržištu ne možemo postići optimalnu cijenu proizvoda. Naime, u naše proizvode je uračunata amortizacija, dok su klaonice izgrađene prije 20 godina i više, odavno amortizirane i cijena njihovih proizvoda je ili niža ili imaju veću zaradu. Cijene proizvoda Ravlić su u rangu s ostalima, iako je to na našu štetu”, objašnjava Ravlić čija mesna industrija opskrbljuje trgovačke lance Billa, Mercator, Spar i Kaufland.

Zlatko Ravlić, direktor i vlasnik istoimene mesne industrije iz Osijeka, tvrdi kako se 70 milijuna kuna uloženih u izgradnju i opremanje najmodernije klaonice u Europi polako počinje isplaćivati. Naime, Ravlić je 2003., predviđajući što će Hrvatskoj donijeti ulazak u Europsku uniju, odlučio uložiti u gradnju klaonice prema relevantnim standardima i zakonima EU. Realizacija projekta trajala je pet godina.

Rat s propisima
“Računali smo da klaonice u Hrvatskoj neće imati toliko dug period prilagodbe zakonima EU pa smo odlučili biti prvi i podigli kredit. Svi koji računaju na novac pretpristupnih fondova i dalje čekaju. Problem je što je vlasnicima neuvjetnih klaonica znatno produžen rok za prilagodbu od prvotnog”, kaže Davor Mikulić, izvršni direktor mesne industrije Ravlić. Za razliku od susjednih zemalja poput Slovenije koja ima pet klaonica papkara i kopitara, Hrvatska ih ima oko 150 od kojih je većina, tvrdi Mikulić, treće kategorije. Ured za veterinarstvo prvobitno je neuvjetnim klaonicama odredio rok za prilagodbu ili zatvaranje do 31. prosinca 2010. da bi na sastanku o izmjenama Pravilnika o higijeni hrane radi usklađivanja s odredbama zakonodavstva EU održanom krajem prošle godine, na pitanje vlasnika takvih klaonica do kada je krajnji rok, odgovorni rekli: “Što prije, to bolje”, s naznakom do kraja 2011. “Iz tog razloga još nismo dostigli puni kapacitet i korist od toga što smo napravili najmoderniju klaonicu u Europi. Iako naši proizvodi prolaze rigorozniji sustav provjere kvalitete s obzirom na stanje na tržištu ne možemo postići optimalnu cijenu proizvoda. Naime, u naše proizvode je uračunata amortizacija, dok su klaonice izgrađene prije 20 godina i više, odavno amortizirane i cijena njihovih proizvoda je ili niža ili imaju veću zaradu. Cijene proizvoda Ravlić su u rangu s ostalima, iako je to na našu štetu”, objašnjava Ravlić čija mesna industrija opskrbljuje trgovačke lance Billa, Mercator, Spar i Kaufland.

Ulaganja u poljoprivredu
“Mnogi proizvođači obratili su nam se za pomoć jer imamo tehnologiju pomoću koje možemo u vrlo kratkom vremenu ohladiti meso. Frigomehanika je srce klaoničke linije, a za razliku od većine klaonica kojima je potrebno između 16 i 30 sati, kod nas je postupak hlađenja maksimalno skraćen pa mi to riješimo za 12 sati. Osim toga, i faktor kala je znatno manji što je bitna ušteda”, ističe Mikulić .Prilagođavanjem europskim zakonima i uvođenjem reda na tržište mesa tvrtka Ravlić ima sve više posla, no kapacitet od 150 svinja i 35 bikova na sat još nije iskorišten. Mikulić tvrdi da kapacitet klaonice Ravlić bez problema može opskrbljivati tržište istočne Hrvatske, ne samo uslugom klanja, već i proizvodnjom mesa.Dvokatnu klaonicu površine od 4100 četvornih metara, kaže Ravlić, napravili su tako da je tvrtka Voran iz Austrije, od koje su kupili postrojenje koristi kao svojevrsni “showroom”. Svaki radnik ima elektroničku karticu koja mu omogućuje ograničeno kretanje pogonom. Radnici koji rade u čistom i nečistom dijelu ne mogu doći u fizički kontakt jer se odvojeno kreću posebnim koridorima i hodnicima.

Radi kontrole i održavanja najviše razine kvalitete u svim segmentima proizvodnje i prerade mesa, klaonicu su opremili sa 135 nadzornih kamera. Iako je zbog svoje moderne klaonice najprepoznatljivija, Ravlić je jedna od rijetkih mesnih industrija koja je zatvorila krug “od polja do stola”. Zlatko Ravlić je prije dvije godine kupio tvrtku Republika radi proizvodnje industrijskog bilja. Danas ta tvrtka obrađuje 250 hektara zemljišta, a od 1. siječnja ove godine pripojena je tvrtki Agro Ravlić koja je nositelj agrarne proizvodnje. Prije no što su spojene, obje tvrtke zajedno u prošloj su godini iskazale gubitak u iznosu od 1,3 milijuna kuna. Mikulić kaže da je razlog tome što su kupovali zemljište i uložili u mehanizaciju više od 3 milijuna kuna pa su se preinvestirali. MI Ravlić ima i pogon za preradu mesa, hladnjače, vlastiti tov junadi i bikova, vozni park i maloprodajni lanac od 15 mesnica. Promet u mesnicama rastao je 10-ak posto. Iako je kupovna moć u stalnom padu, teško je u prehrani supstituirati meso, kaže Mikulić, pa je zbog toga porasla prodaja nižih kategorija mesa.

Bez ijednog otkaza
“Razlika u cijeni je manja pa smo se koncentrirali na povećanje količine. Uveli smo i racionalizaciju ne samo troškova već i radnih mjesta. Primjerice, u mesnicama više ne radi od šest do osam osoba već smo, da bi smanjili broj potrebnih radnika, uveli dvosmjenski radni dan. U konačnici, nitko od 150 radnika nije dobio otkaz““, kaže Mikulić. Prošlu godinu mesna industrija Ravlić završila je s prihodom u iznosu od 109 milijuna kuna te dobiti od 300.000 kuna. “Iduća faza razvoja je proširenje kapaciteta hladnjača i izgradnja rasjekaonice. Nadamo se što bržem zatvaranju neuvjetnih klaonica na dobrobit potrošača i proizvođača koji su investirali velika sredstva da bi bili u skladu s najmodernijim standardima”, zaključuje Ravlić.

Klijentela

Otvaraju tržište u regiji
“Učvršćujemo poziciju lidera u pružanju usluge klanja. Preuzimanje posla od nekadašnje klaonice Belje stvorio je naš inicijalni rast. Zbog izuzetno visoke kvalitete i brzine otvorili smo i tržište BiH. Prvo smo krenuli s uslugom klanja za mesnu industriju Lijanovići, pa Bajru, Šišovića i G.I.P.I. a danas na njihovo tržište izvozimo svinjsko i goveđe meso. Intenzivno surađujemo i s mesnom industrijom Pivac za koju koljemo svinje i junad, a radimo i za Gavrilović. Nedavno je zatvorena klaonica Vupik pa smo preuzeli i njihove komitente. Radili smo i za PIK Vrbovec kada su imali havariju na instalacijama”, ističe Mikulić.

Priznanje

Ravlić je najprepoznatljiviji po međunarodno nagrađivanoj domaćoj slavonskoj kobasici koje proizvede oko 250 tona godišnje te po ostalim autohtonim slavonskim proizvodima kao što su kulen, slanina, krvavica, švargl i niz drugih kojih proizvede oko 900 tona godišnje. Svi su ti proizvodi puno puta okićeni medaljama, peharima i priznanjima na brojnim sajmovima i natjecanjima. Ravlić je poznat i po svom restoranu Plavi podrum koji je specijaliziran za mladu janjetinu na ražnju iz vlastitog uzgoja te specijalitetima od janjetine.

Autor: Marija Birtić
22. lipanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close