Čak i sad se čini nezamislivim da bi katastrofalni izljev nafte u Meksičkom zaljevu mogao srušiti moćni British Petroleum. No investicijski bankari plaćeni su da zamišljaju nezamislivo – te upravo to i čine. Wall Streetom je procurila zamisao da bi BP jednog od ovih dana mogao podnijeti zahtjev za bankrot, naročito u sklopu udruživanja koje bi mu omogućilo da podmiri obveze vezane uz izljev. Bankari i odvjetnici već odmjeravaju moguće poslove. S obzirom na drastičan pad BP-ovih dionica (tvrtka je izgubila više od trećine vrijednosti od eksplozije Deepwater Horizona u Zaljevu), neki bankari i analitičari smatraju da BP sve više počinje izgledati kao meta za preuzimanje. Pitanje je tko bi kupio BP, imajući u vidu goleme potencijalne obveze koje će trebati podmiriti?

Govorka se da su Shell i Exxon Mobil spremni uskočiti. I već su nemilosrdni odvjetnički umovi počeli smišljati scenarije prema kojima bi BP podnio zahtjev za stečaj te tako podijelio troškove čišćenja naftne mrlje, kao i potencijalne milijarde dolara za sudske postupke, u odvojene korporativne jedinice. Izvršni direktor BP-a Tony Hayward inzistira na tomu da će njegov div preživjeti. BP je stroj za proizvodnju novca: prošle je godine zabilježio zaradu od 17 milijardi dolara. “Mod generiranja tijeka novca u posljednjim nam je tromjesečjima omogućila bilancu koja nam dopušta da preuzmemo punu odgovornost za odgovor na situaciju u Meksičkom zaljevu”, nedavno je Hayward rekao zaposlenicima. A ovdje je i računica: prema procjeni Credit Suissea trošak čišćenja mogao bi se popeti na 23 milijuna dolara. Povrh toga BP-u najvjerojatnije slijedi dodatnih 14 milijardi dolara sudske odštete ribarima, kao i turističkim organizacijama u Zaljevu. Dakle, dok konzervativne procjene zaokružuju svotu na 15 milijardi dolara, ni iznos od gotovo 40 milijardi nije nemoguć. Konačno, vrlo je malo stvari u vezi s izljevom završilo onako kako se očekivalo. Tvrtka posjeduje oko 12 milijardi dolara u gotovini i kratkoročnim investicijama, no već se povela rasprava o tome bi li trebala srezati dividendu zbog straha da ne ostane bez novca. Naravno, mogla bi prodati dio imovine ili zatražiti zajam, što u trenutnoj gospodarskoj situaciji nije tako lako. Međutim, nijedan od ovih izračuna ne uzima u obzir najveću moguću prijetnju: sudsku presudu koja će BP proglasiti krivim. Zbog takve bi se presude trošak izljeva mogao popeti na nekoliko stotina milijardi. Ako se to dogodi, BP će se zagrcnuti. Prema Zakonu o naftnom zagađenju iz 1990. godine pravna odgovornost BP-a za ekonomsku devastaciju (povrh troškova čišćenja) može iznositi najviše 75 milijuna dolara, što je iznos za koji je Hayward već rekao da BP može lako isplatiti. No ako je BP povrijedio sigurnosna pravila, taj maksimalni iznos postaje nevažan. Mnogi i izvan BP-a smatraju da je već i rasprava o mogućnosti bankrota ili preuzimanja besmislena. No ako pogledamo nekoliko godina unaprijed, to bi mogla biti najbolja, posljednja nada za BP. “Čak i uz stečaj, brend BP na sebi nosi trajnu mrlju”, smatra član instituta Manhattan, grupacije za istraživanje politike iz New Yorka i autor knjige “Gladni energije: mit o zelenoj energiji i stvarna goriva budućnosti”. On smatra da je BP sada dobro i da neće tako brzo proglasiti bankrot. “Umjesto toga BP će nekoliko desetljeća polagano odumirati, zaglibiti u tužbama nepovratno oštećena ugleda i oslabljena financijskog stanja”, smatra Bryce. A ako vjerujete bankarima, to je optimističan ishod.

Andrew Ross Sorkin