To je, naime, iznos koji su strane banke i druge financijske tvrtke pozajmile javnim i privatnim institucijama u Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu, trima državama koje su toliko zapletene u gospodarske probleme da analitičari i ulagači smatraju da dobar dio golemog duga nikad neće biti otplaćen.
Problem je, nažalost, u tome što nitko – ni ulagači, ni nadzorne agencije, pa ni sami bankari – ne zna koje točno banke leže na pro-palim kreditima. A sumnja je, kao što se obično događa tijekom gospodarskih kriza, već ionako ranjenom financijskom sustavu Europe zadala koban udarac. Početkom prošlog mjeseca, kao dokaz koliko je zapravo situacija opasna, eu-ropske su banke koje drže više od polovice tog iznosa od 2,6 bilijuna u dugovima gotovo prestale pozajmljivati novae jedne drugima. Budući da su državne blagajne ispražnjene, a povjerenje u europske gospodarske sustave opada, pojedini analitičari tvrde da će banke Staroga kontinenta morati jasno i bez zadrške objaviti svoje nedaće. Dotad se, kažu, nitko neće modi uspješno uhvatiti ukoštac sa sve većim problemima u Europi. Prije nego što je grčka kriza eruptirala, ulagači nisu previše obraćali pozornost na to koliko europske banke ulažu izvan svojih matičnih zemalja, stoga iznenađuje koliko su bile izložene gospodar-skim sustavima u krizi poput onih u Grčkoj i Portugalu. “Svi smo znali da dugovi rastu”, izjavio je Nick Matthews, viši stručnjak za europsku ekonomiju pri Royal Bank of Scotland i jedan od sastavljača izvještaja o dugu Grčke, Španjolske i Portugala. “No mislim da je izloženost bila znatno viša nego što je većina ljudi mislila.” Zabrinutost nisu izazvale samo državne obveznice tih triju zemalja, nego i obveznice Italije i Irske koje su također zapale u duboku krizu. Dug privatnog sektora zemalja postaje sve veći problem, a kako se povećavaju davanja države, povećavaju se i davanja domaćih tvrtki. Europska središnja banka 31. svibnja je upozorila da bi recesija, uz plaćanje visokih kamata, mogla dovesti do porasta insolventnosti tvrtki.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu