Povjerenje potrošača u Hrvatskoj je, s izuzetkom Litve, najniže u Europi, pokazalo je istraživanje agencije AC Nielsen za prvo tromjesečje ove godine. Direktorica hrvatske agencije AC Nielsen Lidija Tišljar kaže da je povratak optimizma hrvatskih kupaca, čiji je indeks 48 gotovo upola manji od 78, koliko je europski prosjek, važan za izlazak iz krize te da na njemu treba poraditi.

Prvi put u Hrvatskoj
“U posljednjih šest mjeseci AC Nielsen u svojim istraživanjima zamjećuje oporavak povjerenja potrošača u zemljama Europske unije, a kako je ovo prvo istraživanje te vrste provedeno u Hrvatskoj, zasad ne možemo tvrditi kakav je trend kod nas, već znamo tek zatečeno stanje”, kaže Tišljar. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak prošli je tjedan naglasio da je hrvatsko gospodarstvo sada na prijelomnoj točki i da je velik uteg za njegov daljnji razvoj činjenica što su Hrvati među najpesimističnijim građanima u Europi. Od Hrvata su optimističniji čak i Grci, kod kojih je indeks povjerenja potrošača 57, zatim Mađari, koji se također nalaze u velikim problemima, a imaju indeks 61, pa i Rumunji, kod kojih on iznosi 68. Najoptimističniji glede izlaska njihove države iz krize u idućih dvanaest mjeseci su Norvežani, kod kojih je indeks 115, zatim Izraelci sa 97, Nizozemci sa 94, te Danci i Šveđani kod kojih je on 93.

Pretjerani pesimizam
U pojašnjenju hrvatskog pesimizma u AC Nielsenu navode da 59 posto građana Hrvatske smatra da će u idućih 12 mjeseci situacija na tržištu rada biti loša. Svoju buduću financijsku situaciju njih 69 posto opisuje kao ne baš dobru ili lošu, a njih 63 posto nakon što plati osnovne troškove ne može platiti otplatu kredita ni troškove kartica. Naši ekonomski stručnjaci pak smatraju da su ljudi u Hrvatskoj zbunjeni, da su živjeli iznad mogućnosti i da su sada prvi put suočeni sa situacijom da moraju pratiti vlastitu potrošnju. Stručnjak s Ekonomskog instituta Ivan Damir Anić ističe da, unatoč niskom povjerenju potrošača, statistika pokazuje da građani nisu u tako lošoj situaciji kako je doživljavaju. “Ukupna potrošnja se kod nas smanjila više od smanjenja dohotka, što ukazuje da postoji nerealizirana kupovna moć stanovništva”, kaže Anić. Dodaje da povjerenje potrošača jedino mogu vratiti brze i učinkovite mjere koje bi provela Vlada i koje bi potrošači izravno osjetili na “vlastitoj koži”.