Groznica rezanja deficita zahvatila je obje strane Atlantika. U Europi su politician, što je i shvatljivo, prestrašeni potezima ulagača koji se rješavaju vladinih obveznica zbog grčkoga gospodarskog sloma. No iznenadni snažni entuzijazam prema fiskalnoj štednji, posebice među snažnim gospodarstvima, vrlo vjerojatno mogao bi uzvratiti udarac i time osuditi Europu na godine stagnacije ili na još goru sudbinu.

Sjedinjene Američke Države suočavaju se sa sličnim rizikom. Demokrati su ogorčeni na otvaranje novih radnih mjesta i stimulacije gospodarstva u ko-rist antideficitne retorike na koju republikanci već dugo gledaju kao na jednostavan put prema nezadovoljnim glasačima u prilično zbunjujućoj izbornoj godini. Na saslušanju 9. lipnja predsjednik Saveznih rezervi Ben Bernanke je rekao da su programi otvaranja novih radnih mjesta i financijske stabilizacije ključni za zaustavljanje recesije, ali je i pozvao na “snažnu predanost dugoročnijoj fiskalnoj odgovornosti”. U toj izjavi naglasak bi se trebao staviti na “dugoročnije”, ali bojimo se da nije mnogo politi-čara pozornost obratilo na takve nijanse. Ekonomska kriza nije gotova. Gotovo jedan od deset radnika je još nezaposlen, kako u SAD-u, tako i u EU. Njemačka, najotpornije europsko gospodarstvo, bori se sa stopom nezaposlenosti od 7 posto. U Španjolskoj ona iznosi gotovo 20 posto. A ipak, njemačka vlada do 2013. planira srezati deficit sa pet na tri posto bruto domaćeg proizvoda. Španjolska vlada obećala je smanjiti ga s trenutnih 11,2 na 6 posto. Nova britanska vlada obećala je duboke rezove potrošnje u novom prijedlogu proračuna koji bi trebali predstaviti 22. lipnja. Obamina administracija upozorava da bi novopronađena štedljivost mogla u korijenu sa-sjeći put ekonomskog oporavka i zalaže se za to da snažnije zemlje, poput Njemačke, ne bi trebale stati. U pismu svojim kolegama iz skupine G20 ministar financija Timothy Geithner upozorio je da proračunski rezovi neće izvršiti svoju funkciju “ako ne budemo uspjeli ojačati povjerenje u glo-balni oporavak”. Slabe europske vlade ne mogu zanemariti činje-nicu da ulagači spuštaju cijenu njihovih dionica pa će na kraju morati zauzdati sve veće prora-čunske deficite. Međutim, kad bi svi srezali javnu potrošnju u raz-doblju nepouzdanog rasta, došlo bi do rizika potkopavanja cilja fiskalne pouzdanosti jer bi se us-porio ekonomski rast i smanjili prihodi od poreza. Globalni oporavak već je na klimavim noga-ma. Kinesko gospodarstvo gubi zalet, a američko usporava. Ako rezanje proračuna uspori gos-podarski rast, reakcija ulagača neće biti ništa manje brutalna od njihova trenutnog napada na europske obveznice. Neke zemlje, poput Španjolske ili Portugala, možda će morati drastično srezati proračun ako ne žele izgubiti pristup kapitalnim tržištima. No zemlje poput Njemačke, Britanije i SAD-a još imaju prostora za potrošnju. Deficiti će se morati smanjiti u trenutku kad oporavak dobije na zaletu. Sada bi rezanje proračuna otpornijih gospodar-stava bio najgori mogući potez.