Tvrtka Makro Mikro potrošit će gotovo pola milijuna kuna na promociju problema s HEP-om koji joj je u jednoj trgovini u Zagrebu iskopčao struju.Direktor tvrtke Makro Mikro Željko Brigljević izjavio je za Poslovni dnevnik kako smatra da su nedužna žrtva birokracije i da će, kad već ima taj problem i zbog njega trpi štetu, iskoristiti slučaj za veće dobro za zajednicu, ali i kao dobru reklamu za svoju tvrtku.

Sudski epilog
“Već sada imamo štetu od 100.000 kuna. Dodatnih 100.000 potrošili smo na radio kampanju, a u kampanju u tisku, televiziji i billboadima uložit ćemo još 300.000 kuna”, kaže Brigljević. Rukovoditelj ureda direktora zagrebačkog HEP-a Željko Šimek izjavio je da oni nisu ni znali da su isključili struju Makro Mikru, već su to učinili jednoj teretani u Dubravi koja nije pokrila dug od 95.000 kuna, a za koju se naknadno otkrilo da je preprodavala struju Makro Mikru. “U Hrvatskoj struju može isporučivati jedino HEP i da bi dobili struju moraju zatražiti priključak, jer sve ostalo nije u skladu s propisima”, kaže Šimek. Direktor Makro Mikra Brigljević naglašava da su oni još prije osam godina potpisali ugovor za vlastiti priključak, ali ga HEP nije realizirao. Navodno, jer je tvrtka RIZ Odašiljači, koja je vlasnik prostora u kojem su i teretana i trgovina Makro Mikra, zatražila da se taj ugovor ne realizira. U RIZ Odašiljačima nismo uspjeli doći do komentara, a cijeli će slučaj završiti na sudu.

Zapadni trend
Šimek iz HEP-a kaže da sličnih problema na relaciji najmodavac, tvrtke najmoprimci i HEP u Zagrebu ima još ali da se moraju držati propisa. Marketinški stručnjak i direktor tvrtke Superbrends Adriatic Borut Zemljič kaže da sve više tvrtki u Hrvatskoj, posebno velikih poput Ericssona NT, Končara i Siemensa za promociju koriste vlastite probleme koji ukazuju na šire društvene probleme.“To je novi trend na Zapadu s ugrađenom etičkom komponentom i time je u skladu s politikom društvene odgovornosti”, zaključuje Zemljič.

Ima i drugih

HEP iskopčao i N-Lab
Strujni monopolist HEP iskopčao je struju i zagrebačkoj informatičkoj tvrtci N-Lab čime je ugrozio mogućnost da posao izvoza u Irak vrijedan 80.000 dolara proširi na barem još tri puta veći posao. N-Labu je HEP objasnio svoj potez radovima na energetskoj mreži i odbio pružiti neki od zamjenskih načina pružanja usluga za vrijeme dok traju radovi.