Hrvatska nije Grčka. Nije ni Portugal ni Španjolska niti Italija u ovom trenutku. Međutim, trend u javnim financijama nije dobar, deficit je prevelik, a dug raste prebrzo“, upozorio je analitičar Velimir Šonje predstavljajući najnoviju analizu Hrvatske udruge banaka ”Održiva fiskalna politika i javni dug: Nikad više kao prije”. Sukus analize je jednostavan – hrvatska fiskalna politika s udjelom javnog duga u BDP-u od 50 posto (s uključenim jamstvima brodogradnji i autocestama, za razliku od službenih prognoza od 35 posto) je na rubu održivosti.

Sve ovisi o ulagačima
Iako je ta brojka, sama za sebe, bolja nego u većini europskih zemalja gdje je omjer oko 80 posto, Hrvatska “za razliku od razvijenijih zemalja nema kredibilitet pokazati da je u stanju napraviti nagli financijski zaokret pa je potrebno što prije korigirati fiskalnu politiku”, poručuje Šonje. Stoga bi na stol trebalo čim prije staviti pitanje javnog duga te napraviti dugoročni okvir kojim bi se dug i deficit stavili pod kontrolu. Iako na pitanje kada fiskalna politika zapravo prestaje biti održiva nema konkretne brojke, odgovor ovisi o volji investitora da i dalje financiraju neravnoteže. Za održivost fiskusa je ključan naglasak na rashode s tim da treba voditi računa o demografskom starenju stanovništva i nezavršenoj mirovinskoj reformi. “Trenutna izdvajanja za drugi mirovinski stup su nedovoljna. Svi znaju da je povećanje tog izdvajanja potrebno, ali za to nitko nema odlučnosti”, istaknuo je Šonje.

Tek manji napor
Da je fiskalna politika neodrživa slaže se i ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek. “Hrvatskoj bi za ulazak u zonu održivosti bio dovoljan manji fiskalni napor ili konsolidacija od oko 2 posto BDP-a”, kaže Švaljek dodajući da na sve to loše svjetlo ‘bacaju’ ipak neki drugi problemi. To je pitanje mirovinskog sustava za koje se u ovom trenu izdvaja 10 posto BDP-a, s tendencijom rasta što prijeti fiskusu. Komentirajući prvih 60 dana mjera Vlade za oporavak gospodarstva, Velimir Šonje bio je bio iznimno kratak. “I dalje čekam nešto ozbiljnije, a tek će se vidjeti je li Vlada za to sposobna. Bez obzira kad su izbori, trebalo bi donijeti program koji bi zacrtao fiskalne rashode i deficit za sljedećih četiri do pet godina” istaknuo je navodeći primjer engleskih laburista koji su takav okvir donijeli tek nekoliko mjeseci prije izbora. Švaljek, savjetnica premijerke Kosor, je istaknula da od Vlade sada očekuje “rebalans u kojem bi se mogao vidjeti učinak nekih mjera”, no bez ideje u kojem će smjeru to ići.

Odgovornost

Fiskalni odbori
Zakon o financijskoj odgovornosti imaju sve odgovornije zemlje, poručio je analitičar Velimir Šonje u ponedjeljak. Rješenja kako to implementirati ima nekoliko, a jedno od njih su fiskalni odbori. Njihov je cilj predvidjeti i raspraviti dugoročne posljedice starenja stanovništva. Taj fenomen u budućnosti će dovesti do nepravde jer buduće generacije neće imati ista zdravstvena i mirovinska prava kao današnje zbog čega treba treba voditi brigu o dugoročnim fiskalnim projekcijama.