Nakon što je HUP – Udruga industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva Hrvatske pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) javno upozoravala državu da novi Zakon o rudarstvu kao i Uredba o rudarskim naknadama ugrožava 17.000 radnih mjesta u toj branši, započelo je formiranje radne skupine za izmjene i dopune Zakona o rudarstvu pa u Udruzi očekuju da se što prije krene s aktivnostima na zakonskim izmjenama.

Predrag Mikulčić, predsjednik Izvršnog odbora Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva Hrvatske i direktor IGM Šljunčare Trstenik, kaže da se nada da je u tom kontekstu Vlada konačno shvatila štetnost uredbi o povećanju koncesijskih naknada za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina. Koliko štete nanosi novi Zakon i Uredba o naknadama Mikulčić je ilustrirao na primjeru tvrtke IGM Šljunčare Trstenik. “Prošle godine smo na ime koncesijskih naknada državi platili 540.000 kuna, a ove godine će ukupno zaduženje iznositi više od tri milijuna kuna, od čega su novouvedene naknade za ‘zauzetost površine eksploatacijskog polja’ već u cijelosti dospjele na naplatu”, objašnjava direktor IGM Šljunčare. Osim toga dodaje da su usred krize u graditeljstvu, koju između ostaloga karakterizira golema nelikvidnost, bili prisiljeni uzeti kredit da bi namirili državu.

Privremene mjere
“Istovremeno je smanjen broj zaposlenika za deset posto i uveden je i 32-satni radni tjedan kao privremena mjera, a ne bude li to dovoljno, bit ćemo prisiljeni na nova otpuštanja radnika”, upozorava Mikulčić. Tvrdi da u branši ima daleko drastičnijih primjera koji se odnose na opekarsku industriju, ali da su se, nažalost, upozorenja HUP-a koja nisu ozbiljno shvaćena pokazala točnima. Osim HUP-a, na neodrživost aktualnog stanja upozoravali su i drugi subjekti u branši kao što su gospodarsko-interesno udruženje Prominis, Udruga hrvatskih rudarskih inženjera, HGK i mnogi drugi. Izuzev neodrživih financijskih potraživanja države u Udruzi industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva Hrvatske tvrde da je Uredba o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina u suprotnosti sa Zakonom o rudarstvu i Ustavom te Zakonom o obveznim odnosima. “Upravo je u tijeku podnošenje prijedloga za ocjenu ustavnosti i zakonitosti spomenutih uredbi, a imamo i neformalna saznanja da se na nivou pojedinih Vladinih resora preispituju sporne uredbe. U tome nas u potpunosti podržavaju i sindikati jer su svjesni ozbiljnosti situacije u branši”, rekao je Mikulčić. Tvrtka IGM Šljunčara Trstenik postoji već 42 godine i najveći je koncesionar na zagrebačkom području. Osnovna djelatnost tvrtke je proizvodnja građevnog šljunka, pijeska i agregata za betone te usluge regulacije vodotokova. Poslovanje Šljunčare odvija se u općini Rugvica na dva eksploatacijska polja sa 15 milijuna kubika eksploatacijskih rezervi, što je dostatno za idućih tridesetak godina eksploatacije. Međutim, dohvat potencijalnih mineralnih resursa uvjetuje izmicanje glineno-tresetnog međusloja sa 12 m dubine, što zahtijeva uporabu tehnologije jedinstvene čak i u svjetskim razmjerima. “IGM je stoga uložio više od četiri milijuna eura u nabavu najsuvremenijih plovnih objekata da bi realizirao planirane projekte”, kazao je Mikulčić.

Poduzeće broji 60 zaposlenika, a nekoliko godina zaredom ulazilo je u jedan posto najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj. Prema podacima Fine bilo je i nominirano za “Zlatnu bilancu” za 2009. godinu u kategoriji rudarstva i vađenja. U tvrtki je uspostavljen integrirani sustav upravljanja koji uključuje poslovanje sukladno zahtjevima norme ISO 9001, ISO 14001 i OHSAS 18001, a poduzeće je i član Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR). Da se tvrtka želi nastaviti razvijati u pravom smjeru, pokazuje i činjenica kako se posebna pozornost posvećuje društveno odgovornom poslovanju koje uključuje interese svih dionika, a ponosni su na izrazito dobru suradnju s lokalnom zajednicom ,odnosno općinom Rugvica. “Ovih dana održan je već tradicionalni Dan otvorenih vrata, na kojem tvrtka javnosti prezentira sve svoje resurse, pa su ove godine uz poslovne partnere, djecu predškolske dobi i učenike Osnovne škole Rugvica pogone obišli i studenti Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta iz Zagreba”, rekao je Mikulčić. Međutim, kriza je ostavila traga na poslovanju Šljunčare i najviše se očituje u 50-postotnom smanjenju potražnje, što je izravna posljedica nedostatka investicija, kako u visokogradnji, tako i u infrastrukturalnim projektima.

Smanjen kapacitet
“Trenutno se proizvodnja odvija sa 40 posto kapaciteta, što je jedva dovoljno za pokrivanje fiksnih troškova i stoga generira gubitak u poslovanju”, kaže Mikulčić. Smatra da se na tržištu javio višak ponude u odnosu na potražnju, što je utjecalo na smanjenje cijene proizvoda. Kao drugi velik problem Mikulčić navodi velika nenaplaćena potraživanja i činjenicu da prosječni dani naplate strateških kupaca dostižu 200 dana. “Dodamo li tome već spomenuto opterećenje novouvedenim koncesijskim naknadama, latentno prisutno vrlo žilavo sivo tržište te višemilijunske iznose koje plaćamo državi za zakup ‘poljoprivrednog zemljišta’ koje je u naravi jezero, jasno je u kakvim se uvjetima doslovno borimo za opstanak”, zaključuje Mikulčić. Ipak, direktor IGM Šljunčare kaže da postoje dobri planovi za buduće poslovanje. Objašnjava da izlazak iz krize uvjetuje te planove koji su usmjereni prema daljnjoj modernizaciji tehnologije oplemenjivanja mineralne sirovine, ulaganjima u zaštitu okoliša te širenju asortimana. “Preliminarna istraživanja potvrđuju potencijale za proizvodnju supstrata treseta za agrar, a postoje i objektivne pretpostavke za početak turističko-ugostiteljske djelatnosti na jezeru Abesinija kod Ivanje Reke”, rekao je. Naime, prestankom eksploatacije na tom području planirana je prenamjena cijelog prostora u zonu sporta i rekreacije, što je već potvrđeno i prostorno-planskom dokumentacijom. “To znači da ćete u budućnosti nakon obavljene kupnje u nedalekoj Ikei za nekoliko minuta biti u prilici veslati u kajaku ili počastiti se ribom koju ste sami upecali”, završio je Mikulčić.

Predrag Mikulčić, direktor IGM Šljunčare Trstenik