Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Sve veća potražnja za kanadskim naftnim pijeskom

Autor: The New York Times
06. lipanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Ispod šumovitog dijela zapadne Kanade, duboko ispod tresetišta i stada divljih sobova, leži katranski sloj, izvor većine uvezene nafte Sjedinjenih Američkih Država.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ovdje nema opasnosti od eksplozije bušotine ili izlijevanja nafte kao što se dogodilo BP-u u Meksičkom zaljevu. No nafta koja se vadi iz naftnog pijeska u Kanadi na druge načine ugrožava okoliš: slijevom toksičnog blata, emisijom stakleničkih plinova i uništenjem borealnih šuma. Uza sve to, kritičari upozoravaju da su američki nadzorni organi zanemarili standarde sigurnosti cjevovoda kojim se sintetička sirova nafta doprema iz Kanade u rafinerije u SAD-u te nisu ni na koji način osigurali hitan plan sanacije izlijevanja. U vrijeme, kad su naftne sile daleko, nestabilnog tržišta ili neprijateljski raspoložene prema SAD-u, kanadski naftni pijesak politički je vrlo privlačan. Kanadi je zamjensko naftno tržište najvjerojatnije Kina. Već se započelo s realizacijom cjevovoda od Alberte do zapadne obale Kanade radi isporuke u Kinu. Proizvodnja nafte iz naftnog pijeska izaziva ozbiljne probleme i rizike za okoliš. Najveće lokacije proizvodnje uglavnom su rudnici u kojima se nalaze bazeni toksičnog otpada. Naftni pijesak našao se pod povećalom javnosti s obzirom na to da Obamina administracija ocjenjuje zahtjev jedne kanadske tvrtke za gradnju novoga podzemnog cjevovoda od 3200 kilometara koji bi od Alberte vodio prema obali Teksaškog zaljeva i znatno povećao američki pristup nafti. U donošenju odluke, koja će biti objavljena na jesen, savezni dužnosnici važu između opasnosti za okoliš i potrebe da se osigura pouzdan izvor nafte kako bi se utažila nezasitna glad SAD-a. Nesreća u Meksičkom zaljevu dodala je još jedan sloj složenosti problema.

Ispod šumovitog dijela zapadne Kanade, duboko ispod tresetišta i stada divljih sobova, leži katranski sloj, izvor većine uvezene nafte Sjedinjenih Američkih Država.

Ovdje nema opasnosti od eksplozije bušotine ili izlijevanja nafte kao što se dogodilo BP-u u Meksičkom zaljevu. No nafta koja se vadi iz naftnog pijeska u Kanadi na druge načine ugrožava okoliš: slijevom toksičnog blata, emisijom stakleničkih plinova i uništenjem borealnih šuma. Uza sve to, kritičari upozoravaju da su američki nadzorni organi zanemarili standarde sigurnosti cjevovoda kojim se sintetička sirova nafta doprema iz Kanade u rafinerije u SAD-u te nisu ni na koji način osigurali hitan plan sanacije izlijevanja. U vrijeme, kad su naftne sile daleko, nestabilnog tržišta ili neprijateljski raspoložene prema SAD-u, kanadski naftni pijesak politički je vrlo privlačan. Kanadi je zamjensko naftno tržište najvjerojatnije Kina. Već se započelo s realizacijom cjevovoda od Alberte do zapadne obale Kanade radi isporuke u Kinu. Proizvodnja nafte iz naftnog pijeska izaziva ozbiljne probleme i rizike za okoliš. Najveće lokacije proizvodnje uglavnom su rudnici u kojima se nalaze bazeni toksičnog otpada. Naftni pijesak našao se pod povećalom javnosti s obzirom na to da Obamina administracija ocjenjuje zahtjev jedne kanadske tvrtke za gradnju novoga podzemnog cjevovoda od 3200 kilometara koji bi od Alberte vodio prema obali Teksaškog zaljeva i znatno povećao američki pristup nafti. U donošenju odluke, koja će biti objavljena na jesen, savezni dužnosnici važu između opasnosti za okoliš i potrebe da se osigura pouzdan izvor nafte kako bi se utažila nezasitna glad SAD-a. Nesreća u Meksičkom zaljevu dodala je još jedan sloj složenosti problema.

Nadzorni organi i Kongres SAD-a razmatraju nova ograničenja na bušenja uz obalno područje nakon katastrofe bušotine Deepwater Horizon, čime se pojačava pritisak i potreba oslanjanja na kanadski naftni pijesak. No istodobno raste i politička svijest o rizicima koji ih prate. Kako tvrdi konzultantska tvrtka IHS Cambridge Energy Research Associates, smatra se da će ove godine kanadski naftni pijesak postati glavni izvor uvezene nafte, premašujući uvoz standardnih naftnih derivata iz Kanade i izjednačujući se sa zajedničkim uvozom iz Saudijske Arabije i Kuvajta. U svom novom izvještaju predviđaju da bi proizvodnja naftnog pijeska mogla sačinjavati gotovo 36 posto uvoza naftnih proizvoda do 2030. godine. “Neizvjesnost i sve manje dozvola za bušenje na području zaljeva povećava važnost kanadskoga naftnog pijeska, koji se od energetskog nusproizvoda pretvorio u proizvod od strateške važnosti”, izjavio je Daniel Yergin, predsjednik odbora IHS CERA, koji se bavi poviješću nafte. Sa stajališta isporučivosti, naftni pijesci iznimna su preporuka. Kanada ima 178 milijardi barela sigurnih naftnih rezervi, a gotovo sve čini naftni pijesak. Samo Saudijska Arabija ima više sigurnih naftnih rezervi. SAD proizvodi oko pet milijuna barela nafte na dan i uvozi dodatnih deset milijuna. Od Kanade uvozi 1,9 milijuna nafte na dan, a otprilike polovicu toga čini naftni pijesak. “Ako vam treba sirova nafta kako biste pokrenuli gospodarstvo, počnite razmišljati o Kanadi”, izjavio je Chris Seasons, predstavnik tvrtke Devon Energy za kanadsko tržište, naftne kompanije sa središtem u Oklahoma Cityju. Devon već proizvodi 35.000 barela na dan iz naftnog pijeska iz okolice Conklina. Planira do 2020. godine proširiti proizvodnju na 200.000 barela na dan, dijelom i preko drugog projekta s BPom. To bi odgovaralo trenutnom uvozu iz Kuvajta. Kako bi povećali uvoz sirove nafte iz naftnog pijeska, TransCanada gradi cjevovodni sustav Keystone.

Dva cjevovoda Keystonea već su odobrena, a prvi će početi dopremati naftu u Illinois u lipnju. Znatno duži cjevovod do Teksasa, nazvan Keystone XL, savezne vlasti još razmatraju. Ako se razvije onoliko koliko je planirano, sustav će Kanadi omogućiti izvoz dodatnog 1,1 milijuna barela nafte na dan. Vađenje nafte iz pijeska uzrokuje više stakleničkih plinova od bušenja, kako tvrde grupe za zaštitu okolišta, a za postupak su potrebna tri barela vode po barelu nafte jer se blato mora isprati. Rudnici također oštećuju najveću netaknutu šumu na svijetu. Pojedini analitičari tvrde da će uvoz naftnog pijeska zamijeniti standardnu naftu iz Venezuele ili Meksika gdje se teško ulje mora toliko rafinirati da proizvodi znatnu količinu stakleničkih plinova. Za SAD je, gledajući iz šire perspektive, utjecaj emisije plinova zapravo vrlo malen, rekao je Michael A. Levi, viši dužnosnik Vijeća za međunarodne odnose. No grupe za zaštitu okoliša ne uzmiču. Susan Casey-Lefkowitz, koja se bavi tim pitanjem pri Vijeću za zaštitu prirodnih resursa, izjavila je: “Opskrbljivanje energijom zasnovano na naftnom pijesku nije u skladu s našim klimatskim uvjetima i obećanjima koje je dala Obamina administracija.”

Clifford Krauss i Elisabeth Rosenthal

Autor: The New York Times
06. lipanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close