Unatoč tome što su sve manje plaće prisilile građane na “stezanje remena”, čini se kako im “peglanje” i dalje dobro ide. Promatrajući poslovne rezultate kartičarskih kompanija u Hrvatskoj za prva četiri mjeseca ove godine, izvjestan je rast. “Tako Erste Card Club (ECC) u prva četiri mjeseca 2010. bilježi rast ukupnog prometa u odnosu na godinu prije za 8,9 posto. Za isto razdoblje bilježi i rast ukupnog prihoda za 13 posto, kao i rast operativne dobiti u visini 19,5 posto”, izjavila je za Poslovni dnevnik zamjenica predsjednika Uprave ECC-a Marija Radonić. Jedan od razloga optimističnih poslovnih rezultata je, kaže Radonić, i povećanje portfelja ECC-a na Visa i MasterCard kreditne kartice, s čijim je izdavanjem ECC započeo početkom prošle godine.

Građani malo oprezniji
U PBZ Cardu također vlada optimizam. Naime, u prva četiri mjeseca ove godine ukupan promet korisnika American Express (AmEx) kartica zabilježio je rast više od 4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. “Također je porastao ukupan broj transakcija AmExovih korisnika, i to za gotovo 5 posto, te smo u prva četiri mjeseca ove godine zabilježili rast broja prodajnih mjesta za više od 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine”, kazala je voditeljica odnosa s javnošću PBZ Carda Mladenka Dubravac. No nije Hrvatska jedina zemlja, čiji građani koriste kreditne kartice. “U prvom tromjesečju ove godine europska regija zabilježila je bruto rast od 11,9 posto u dolarima, obujam kupnje povećao se za 13,1 posto, kupovne transakcije za 14,1 posto, a gotovinske transakcije povećale su se za 9,1 posto u usporedbi s prvim tromjesečjem prošle godine”, izjavila je voditeljica marketinga i odnosa s javnošću MasterCarda za Hrvatsku i Sloveniju Aleksandra Babić. Ipak, financijska kriza odrazila se i na potrošačke navike građana. “Prošle godine prezentirani su mnogi scenariji o potencijalnim gubicima radnih mjesta itd. Zbog takve neizvjesne situacije građani su postali oprezniji pri kupnji te je sigurno da dobro razmisle koji im je trošak i u kojem razdoblju prihvatljiv”, objašnjava Radonić. Kaže kako građani “peglaju” kartice sve više, no za razliku od prošlih vremena, manji su iznosi po transakciji.

Najpovoljnija kupnja
“Iako su se zbog krize potrošačke navike promijenile, treba uzeti u obzir i činjenicu da su kreditne kartice i dalje preferiran način plaćanja jer korisnicima omogućuju ono što im ne omogućuju drugi načini plaćanja, naročito gotovina”, ističe Radonić. Riječ je o odgodi plaćanja od 30 dana, mogućnost obročne kupnje, među kojima je najpovoljnija kupnja do 12 rata bez kamata i naknada. Iako građani sve više paze gdje će potrošiti svaku kunu, nekih navika se ne odriču. “Kao i u 2009., i u ovoj godini naši korisnici najčešće su kartice koristili za kupnju na benzinskim crpkama, maloprodajnim trgovačkim lancima te za kupnju usluga osiguravajućih kuća, namještaja i slično te u strukturi potrošnje nismo zabilježili znatnije promjene”, kaže Dubravac. Slično je i s korisnicima kartica ECC-a koji prate trendove koji su zahvatili cijelo hrvatsko tržište. Tako je najmanja razlika u potrošnji u industriji prehrane, kozmetike, farmacije, dok se smanjila potrošnja u segmentu “većih kupnji” – građevinskog materijala, opremanje doma, vrta, prateće autoindustrije”, kaže Radonić. U GfK-ovu istraživanju iz travnja potvrđuje se kako građani kreditne kartice najviše koriste za redovne nabave hrane i pića, zatim za kupnju odjeće i obuće, goriva i kozmetike/kemije. “Postoje male razlike u tome za što žene češće koriste kartice u odnosu za što kartice češće upotrebljavaju muškarci. Slične smo rezultate dobili i u istraživanju provedenom u rujnu 2009. godine, što nam samo potvrđuje da su kartice postale svakodnevno sredstvo u kategorijama na koje i inače otpada najveći dio naše potrošnje”, kaže Babić.

Očekuje se optimizam
Unatoč tome što situacija u gospodarstvu nije previše optimistična, kartičari očekuju porast u ovoj godini. “Očekivanje ECC-a je da do kraja godine poveća broj izdanih kartica, pritom da istodobno radi na zadovoljstvu postojećih korisnika kartica permanentnim poboljšanjem usluge te uvođenjem novih proizvoda”, kaže Radonić. No ni kartičarska industrija nije imuna na opće smanjenje broja zaposlenih kao ni na krizni porez koji se odrazio na platežnu moć građana. “ECC je upravo iz ovih razloga i razvio Diners Profile uslugu koja korisnicima Diners Club kartica omogućuje uvid u njihovu potrošnju”, zaključuje Radonić.

Uštede

Zamjena za gotovinu
Postojanje optimizma u predstojećem vremenu potvrđuje i GfK-ovo istraživanje gdje su “ispitanici, koji su ujedno i korisnici kartica u Hrvatskoj, relativno optimistični i vjeruju da će se njihova financijska situacija popraviti u sljedećih 12 mjeseci bez obzira što više od polovice redovno koristi prekoračenje po tekućem računu, a svega trećina može na kraju mjeseca s vremena na vrijeme i nešto uštedjeti”. Naime, kartice su počele služiti kao izravna zamjena za gotovinu zbog čega će njihovo korištenje sigurno nastaviti rasti u budućnosti jer nude kontrolu nad vlastitom potrošnjom, odnosno trošenje sredstava s tekućeg računa koja su ljudima stvarno na raspolaganju.