Punopravnim članstvom Hrvatske u NATO-u otvaraju se nove poslovne mogućnosti za hrvatske kompanije, no za sada, prema podacima HGK, još nijedna tvrtka nije zabilježila uspjeh na tom novom tržištu. Kako pojašnjava Zoja Crnečki, direktorica sektora za industriju u HGK, nabava unutar NATO-a je decentralizirana i obavlja se kroz NATO-va zapovjedništva (NATO Headquarters), Strateška zapovjedništva (Strategic Commands) i ostale agencije koje pokrivaju različita područja nabave.

Jačanje industrije
“Hrvatska je članica NATO-a godinu dana i u tom kratkom vremenu nijedna hrvatska tvrtka nije pobijedila na NATOvu natječaju, što nije neobično jer procedure traju i do šest mjeseci”, kaže Crnečki. Da bi pomogli domaćim gospodarstvenicima u NATO-vim projektima, u HGK su kreirali specijaliziranu web stranicu www.natonatjecaji.hr. “Do danas je bilo oko 7000 ulaza na ovu web stranicu, a objavili smo više od 40 natječaja. No savjetujemo tvrtkama da i same pretražuju natječaje koje objavljuju NATO-ve agencije, za koje postoje linkovi na našem webu”, rekla je Zoja Crnečki. U HKG također pojašnjavaju da se znatan broj hrvatskih tvrtki upisao u baze podataka NATO-vih agencija NAMSA-e i NC3A-e. Na taj način upisane tvrtke dobivaju upite i akreditiraju se za natječaje izravno od NATO-vih agencija. Dakle, moguće je da neke od naših tvrtki već pregovaraju s nekom od NATO-vih agencija, navodi Crnečki, ali da u HGK još nemaju povratnu informaciju. Nastavljajući se na vrlo razvijen sustav proizvodnje za posebne namjene još iz doba bivše Jugoslavije, i kasnije u Domovinskom ratu, Hrvatska danas pokušava taj industrijski sektor dodatno ojačati i prilagoditi novim okolnostima. Zbog toga je Ministarstvo obrane RH potaknulo osnivanje hrvatskoga klastera vojne proizvodnje. Iako već u HGK djeluje Zajednica proizvođača vojne opreme koja okuplja 44 tvrtke, očekuje se da bi klaster dodano organizirao i ojačao taj sektor industrije. Intencija MORH-a je da klaster prije svega uzme najveći dio kolača od 15 milijardi kuna na koliko se procjenjuju nabave Ministarstva do 2015. godine. U skladu s tim je MORH napravio i katalog u kojem je obuhvaćeno 38 domaćih tvrtki s proizvodima za vojne namjene.

Afganistanske nade
Za izlazak na inozemno tržište, uključujući i NATO, potrebne su reference i certifikati, koje domaće tvrtke uglavnom nemaju. Dio natječaja NATO-a je klasificiran i za njega se traže posebne sigurnosne odredbe za koje je potrebno i vrijeme i novac, no najveći dio natječaja odnosi se na robu široke potrošnje za isporuku koje mogu konkurirati tvrtke iz svih članica Saveza, pa tako i Hrvatske. Nedavni posjet potpredsjednice Vlade Đurđe Alešič Afganistanu bio je prilika da se ponovno aktualizira tema nastupa hrvatskih poduzetnika na natječajima NATO-a u toj zemlji. Koliko je poznato, MORH je na sebe primio obvezu da pripremi 10ak tvrtki, uglavnom iz ICT sektora, koje bi prema skraćenoj proceduri trebale dobiti sve potrebne licencije za rad u Afganistanu. Procjenjuje se da bi domaće gospodarstvo na natječajima NATO-a, samo u Afganistanu, moglo ostvariti 40ak milijuna eura prihoda.

Iznimke

Kacige i pištolji
Procjenjuje se da je u 2009. Hrvatska ostvarila oko 650 milijuna kuna prihoda od izvoza vojne opreme u inozemstvo. Vjerojatno najpoznatija tvrtka iz tog sektora je Šestan Bush iz Preloga, koja svoje zaštitne kacige već godinama izvozi u četrdesetak zemalja svijeta. Tu treba spomenuti i ozaljski HS produkt koji izvozi pištolje u SAD i Irak.