Koliko je situacija u Grčkoj ozbiljna, pa čak u nekim trenucima i čudna, pokazuje nedavna izjava grčkog premijera Georgea Papandreua.

On je rekao da se u toj južnoj europskoj državi razmišlja o pravnim koracima protiv američkih investicijskih banaka koje su možda pridonijele stvaranju “argentinskog sindroma” u Grčkoj. Iako se čini da postoji mala vjerojatnost za takav scenarij, Grci, čini se, traže krivca svugdje samo ne tamo gdje bi trebali – u vlastitu dvorištu. Strah koji je zavladao Europom opravdan je zbog gotovo istih problema koji su u Argentini prije osam godina, kada ta južnoamerička država više nije bila sposobna plaćati svoje dugove, de facto uzrokovali bankrot. Nesigurnost i bojazan u posljednja dva mjeseca doveli su Europsku uniju u velike probleme, možda i najveće od njezinih početaka pedesetih godina. Strah iz Grčke proširio se i na Španjolsku, Portugal i Irsku kojima je smanjen kreditini rejting. Izbijanje na površinu do sada vješto skrivenih financijskih problema, “kolijevku Europe” – Grčku bacilo je na koljena. No slučaj Grčke ukazao je na dosad nekoliko puta spominjane slabosti zajednice 27 zemalja, pogotovo članica eurozone – nedovoljnu kontrolu fiskalne politike i prestanak daljnjeg razvoja Unije nakon teritorijalnog udruživanja i uvođenja zajedničke valute. Koliko je Grčka kriza snažno uzdrmala temelje Europske unije pokazuju nervozne izjave njezinih čelnih ljudi, od predsjednika Europske komisije Joséa Manuela Barrosa preko njemačke kancelarke Angele Merkel do francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Svi su izrekli gotovo identičnu rečenicu: ako padne euro, pada Europa.

Euro pao 20 posto
“Devizno tržište posljednjih je dana uvelike pod utjecajem financijske krize u Grčkoj. Tako glavna valuta eurozone bilježi samo u mjesecu svibnju pad vrijednosti od 7,6 posto prema američkom dolaru, a od početka godine oko 20 posto. Naime, najviša vrijednost ove godine iznosila je 1,4570 dolara za euro, a najniža vrijednost 1,2143”, kazao je Poslovnom dnevniku Zdenko Grđan iz Carcharodon Trading Academyja koji se bavi edukacijom o trgovanju na deviznim tržištima. Grđan ističe kako se, gledano iz tehničke perspektive, od 17. ožujka valutni par euro/dolar srednjoročno nalazi u silaznom trendu. Jedno od posljednjih upozorenja dala je i njemačka kancelarka Merkel koja je izjavila kako ideja europskog zajedništva pada u vodu ako se ne napravi nekoliko ključnih koraka. “Imamo zajedničku valutu, ali nemamo zajedničku političku i gospodarsku uniju”, kazala je Merkel. To se mora mijenjati, dodaje ona, a prilika za takve promjene je ova kriza. No mišljenja o tome hoće li Europa uspjeti izdržati ovu krizu su podijeljena. Jedni kažu kako je fijasko zvan Grčka zapravo odraz cijelog stanja u EU koje se povlači već godinama zbog čega će se EU teško oporaviti.

Stjerani pred zid
Drugi istodobno smatraju da je Grčki problem jedinstven slučaj koji se neće odraziti na funkcioniranje Unije. Upravo zato što su stjerani pred zid, čelnici EU posegnuli su za jedinim mogućim rješenjem – financijskom intervencijom. Trogodišnji paket pomoći Grčkoj težak 110 milijardi eura potpomognut je osnivanjem još većeg fonda teškog 720 milijardi eura koji će biti stabilizator uzdrmane eurozone. U suradnji s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), koji daje 220 milijardi eura, čelnici Europske unije nadaju se kako će koordiniranim korakom uspjeti riješiti probleme, barem kratkoročno. Upravo je kratkoročnost jedan od glavnih kriterija pomoći Grčkoj “jer je paket štiti od ‘defaulta’ te nije primorana izlaziti na tržišta kapitala”.

Pomoć unutar granica
“Međutim, dugoročno gledano ‘Grčka treba tražiti pomoć unutar svojih granica’. Naime, sniženje premije rizika, održivi rast i sposobnost vraćanja obveza ovisi isključivo o njihovoj spremnosti za rješavanje unutarnjih nagomilanih problema, odnosno fiskalnoj konsolidaciji. S obzirom na jak otpor, teško je predvidjeti koliko će uspješne i učinkovite biti najavljene promjene”, kazala je direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živković-Matijević. Poznati profesor sa Sveučilišta u New Yorku Nouriel Roubini, najpoznatiji po tome što je predvidio financijsku krizu iz koje je proizašla globalna recesija, kazao je kako će članice eurozone biti prisiljene napustiti euro kako bi pokrenule vlastita gospodarstva. “Euro će ostati valuta u manjem broju država koje imaju snažne fiskalne i ekonomske fundamente”, predviđa Roubini. Takav stav Roubini je zauzeo na temelju podataka o deficitima državnih proračuna zemalja EU. Naime, čak 16 članica Unije, prema podacima Europske komisije za 2010., imat će deficit viši od četiri posto BDP-a. Kriterij iz Maastrichta je tri posto, a prosjek eurozone je dvostruko veći – 6,9 posto. “Izazov smanjivanja deficita Grčke sa 13 posto na tri izgleda mi kao nemoguća misija. Ne bih čak ni isključio da će u idućih nekoliko godina barem jedna, ako ne i više članica Unije biti prisiljeno napustiti ovu monetarnu uniju”, upozorava Roubini. Za razliku od njega, domaći analitičari optimističniji su i ne vjeruju da će doći do dramatičnog scenarija koji možda neki i zazivaju.

Gdje završava Europa
“Ulazak Estonije u eurozonu dokazuje kako jedinstvena valuta ima dobar učinak na gospodarske aktivnosti. S druge strane puno je jednostavnije s političkog aspekta rješavati probleme u domaćoj valuti. Iako bi bilo politički ispravno, ekonomski je pogrešno”, poručio je glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić. “Kriza u Grčkoj posebnu će pozornost u idućem razdoblju usmjeriti prema javnim financijama i fiskalnoj disciplini te njihovoj dugoročnoj održivosti. Također će povećan oprez investitora rezultirati opreznijim financiranjem javnog duga te vjerojatno, barem u kratkom roku, povećanom cijenom financiranja. Snažnije prelijevanje krize na ostale članice imalo bi nepovoljan efekt na dinamiku oporavka”, smatra pak glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač. Iako se razgovara o što bezbolnijim rješenjima grčkog problema, dok se o uzrocima ili o posljedicama gotovo pa i ne raspravlja, kolumnist njemačkog tjednika Die Spiegel Christoph Schwennicke postavio je zanimljivo pitanje: “Hoće li Europa završiti tamo gdje je i počela – u Grčkoj?”

Štednja

Bez novih mjera
Grčka nema planove restrukturirati svoj javni dug i nema potrebe za novim mjerama štednje. Izjavio je to grčki ministar financija George Papakonstantinou tijekom vikenda u intervjuu atenskim medijima. Iako paket pomoći Europske unije i MMF-a vrijedan 110 milijardi eura znači da Grčka nema potrebu za izlaskom na tržište kapitala u iduće dvije godine, mnogi ulagači nagađaju da će Grčka ipak morati restrukturirati svoj golemi javni dug koji bi ove godine mogao dosegnuti 125 posto BDP-a.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom