Američko tržište kapitala sve je manje privlačno europskim tvrtkama. Do prije desetak godina listanje dionica na američkim burzama bilo je stvar prestiža. Kotiranje je donosilo veću izloženost međunarodnim investitorima kao i priliku za širenje na velikom američkom tržištu. No danas je sve manje europskih dionica kojima se može trgovati na američkim burzama. U proteklih nekoliko mjeseci povukli su se ili objavili planove o povlačenju, primjerice, francuski osiguravatelj AXA i grčka telekomunikacijska kompanija Hellenic Telecom. Posljednji je, sredinom svibnja, zbog sve većih troškova kotiranja planove o delistiranju s Newyorške burze objavio i ugledni njemački proizvođač automobila Daimler. Među razlozima delistiranja koje je naveo proizvođač Mercedesa vrlo su mali volumeni trgovanja. U posljednjih godinu dana volumen protrgovanih Daimlerovih dionica na NYSE bio je manji od pet posto ukupnoga globalnog trgovanja Daimlerovim dionicama. “Frankfurt je centar trgovanja našim dionicama”, kazao je za FoxBusiness izvršni direktor Bodo Uebber.

Ostanak na tržištu
Povlačenje s Newyorške burze nema veze s nagodbom teškom 185 milijuna dolara iz ožujka te posljednjom aferom o podmićivanju političara u više država, tvrde u njemačkoj kompaniji. Povlačenje s burze ne znači, naravno, i Daimlerovo povlačenje s lukrativnoga američkog tržišta automobila. No Daimlerov primjer nije usamljen u Njemačkoj. Upravo iz te države dolazi najviše tvrtki koje su se odlučile povući s američkog tržišta kapitala. Do kraja lipnja s Newyorške burze trebao bi otići Deutsche Telekom, a još prošle godine najavu odlaska objavio je i osiguravateljski div Allianz. Sada su na američkim burzama izlistane samo četiri velike njemačke tvrtke, među kojima se nalaze Siemens i Deutsche banka. Daimler je na Newyorškoj burzi izlistan od 1993. godine i po tome je doajen među njemačkim kompanijama. Prema riječima Gregoryja Jacksona, profesora menadžmenta na berlinskom Slobodnom sveučilištu, tijekom devedesetih mnoge su europske kompanije prvo izlazile na američke burze kako bi dobile na vjerodostojnosti kod institucionalnih investitora.

Bez nadzora
“Prestiž američkog modela dobroga korporativnog upravljanja izgubio je svoj status nakon afere Enron i financijske krize”, kazao je Jackson za Wall Street Journal. No postoji još jedna posljedica delistiranja – kompanije tada više nisu subjekti nadzora američkih regulatora. To je jedan od glavnih razloga zašto se Siemens ne pomišlja povući s Newyorške burze. SAD je gotovo najvažnije tržište njemačkoga industrijskoga konglomerata. Prošle je godine na američkom tržištu Siemens ostvario više od 21 milijardu dolara prihoda, što čini gotovo petinu njegovih globalnih prihoda. Iako je volumen trgovanja Siemensovim dionicama u SAD-u u odnosu na globalni volumen približno jednak Daimlerovu – oko pet posto – među najvećim kupcima Siemensovih proizvoda su institucije američke države. Takvi klijenti Siemensovo povlačenje s Newyorške burze protumačili bi kao bježanje od regulatora, što ne bi bila najbolja reklama za tvrtku.

Iznimke

Fresenius i Deutsche Bank ostaju
Njemačka tvrtka Fresenius, proizvođač sredstava za dijalizu, svoje je dionice izlistala na američkom tržištu nakon što je 1996. preuzela američkog operatera klinika za dijalizu National Medical Care. Kako Fresenius dvije trećine svojih ukupnih prihoda od 11,2 milijarde eura ostvaruje u SAD-u, a trećina dionica je u vlasništvu američkih dioničara, nema smisla delistirati se, kazao je glasnogovornik Freseniusa. Deutsche Bank i SAP također smatraju kako nema razloga da svoje dionice povuku s američkog tržišta kapitala.