Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

EU ne uspijeva naći izlaz iz krize

Autor: Tomislav Pili
27. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Potreba proračunske štednje i povećanje poreza ugrozit će osobnu potrošnju što je uz rastuću nezaposlenost glavni rizik daljnjeg oporavka

Pred europskim gospodarstvom vrlo su teške godine. Dužnička kriza koja je zahvatila Grčku, a prijeti i širenjem na Španjolsku i Portugal, ubrzala je potrebu zaustavljanja fiskalnih poticaja gospodarstvu, rezanja proračunske potrošnje i povećanja poreznog opterećenja u cijeloj eurozoni.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Fiskalna konsolidacija
Prema procjenama Europske središnje banke (ECB), gospodarstvo eurozone trebalo bi ove godine porasti malo manje od jedan posto. U svojim je procjenama nešto optimističnija Organizacija za europsku suradnju i razvoj (OECD) koja za ovu godinu eurozoni predviđa rast od 1,2 posto, a sljedeće godine od 1,8 posto. Međutim, potreba za fiskalnom konsolidacijom u Europi je neupitna i trebala je početi “jučer”. “Izlaz iz izvanrednih fiskalnih poticaja mora početi sada ili najkasnije sljedeće godine. Proračunska potrošnja trebaju biti utemeljeni na kredibilnim i dobro artikuliranim srednjoročnim planovima konsolidacije”, ističe glavni ekonomist OECD-a Pier Carlo Padoan, a prenosi Financial Times. Prema mišljenju OECD-a, negativni trendovi na financijskim tržištima uzrokovani dužničkom krizom proširit će se i na druge dijelove Europe ako se ne krene s rezanjem potrošnje.

Pred europskim gospodarstvom vrlo su teške godine. Dužnička kriza koja je zahvatila Grčku, a prijeti i širenjem na Španjolsku i Portugal, ubrzala je potrebu zaustavljanja fiskalnih poticaja gospodarstvu, rezanja proračunske potrošnje i povećanja poreznog opterećenja u cijeloj eurozoni.

Fiskalna konsolidacija
Prema procjenama Europske središnje banke (ECB), gospodarstvo eurozone trebalo bi ove godine porasti malo manje od jedan posto. U svojim je procjenama nešto optimističnija Organizacija za europsku suradnju i razvoj (OECD) koja za ovu godinu eurozoni predviđa rast od 1,2 posto, a sljedeće godine od 1,8 posto. Međutim, potreba za fiskalnom konsolidacijom u Europi je neupitna i trebala je početi “jučer”. “Izlaz iz izvanrednih fiskalnih poticaja mora početi sada ili najkasnije sljedeće godine. Proračunska potrošnja trebaju biti utemeljeni na kredibilnim i dobro artikuliranim srednjoročnim planovima konsolidacije”, ističe glavni ekonomist OECD-a Pier Carlo Padoan, a prenosi Financial Times. Prema mišljenju OECD-a, negativni trendovi na financijskim tržištima uzrokovani dužničkom krizom proširit će se i na druge dijelove Europe ako se ne krene s rezanjem potrošnje.

Daljnje slabljenje eura
No, mjere štednje i povećanje poreza izbit će još nešto novca europskim kućanstvima što vodi do pada potrošačkog povjerenja i osobne potrošnje. U Njemačkoj je, prema podacima agencije GfK, potrošačko povjerenje u padu, a u Francuskoj je u travnju zabilježen pad osobne potrošnje za 1,2 posto. A upravo se osobna potrošnja smatra zamašnjakom izlaska iz recesije. Zdeslava Šantića, glavnog ekonomiste SG-Splitske banke, takav scenarij ne iznenađuje. “Tijekom ove godine izgledno je daljnje pogoršanje trendova na tržištima rada u eurozoni, što bi kroz pad osobne potrošnje predstavljalo jedan od najznačajnijih rizika za održivost oporavka. Bez obzira na prisutnu nesigurnost na svjetskim financijskim tržištima, može se očekivati da će ipak najznačajniji napori usmjereni ka fiskalnoj konsolidaciji biti implementirani tek 2011. i 2012.”, ističe Šantić. Prema njegovom mišljenju, proračunski problemi u eurozoni produžit će ekspanzivnu monetarnu politiku ECB-a tijekom ove i prve polovice iduće godine. “Takva politika vjerojatno će dovesti do daljnjeg slabljenja eura, što će dati poticaj europskom izvozu u Sjevernu Ameriku te Aziju. Međutim, moramo biti svjesni da se strukturni problemi u eurozoni ne mogu riješiti isključivo monetarnom politikom već značajnim prilagodbama u fiskalnom sustavu, u značajnoj mjeri i zbog nepovoljnih demografskih trendova”, smatra Šantić.

Autor: Tomislav Pili
27. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Upravo tako kolega. Zato nas, slabe i nemoćne deru divljačkim kamatama. A opravdanje im je pad kreditnog rejtinga u “slabašnoj” državici. A molim vas lijepo: tko određuje kreditni rejting? Pa upravo te banke koje nas muzu. Tako ti je to to kad bankari postanu gospodari života i smrti. A neke pak Vlade, needucirane i korumpirane, umjesto glavne, stavljaju se u marginalne uloge.

Bankari bi i stisnuli i prdnuli. Stvarno nerješivo.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close