U kontinuitetu od 2000. godine Hrvatska se lani prvi put suočila s negativnom migracijom. Iselilo je 9940, a uselilo 8468 osoba, objavio je Državni zavod za statistiku.

Zakon o strancima usvojen 2008. i gospodarska kriza ključni su razlozi negativnog trenda, kratko zaključuju u DZS-u. Najbolji migracijski saldo bio je 2000. godine sa 23.432 više useljenih, da bi 2008. pao na 7053 osobe. Među useljenicima dominira muška (53,5%) populacija dok kod iseljavanja većina (50,2%) otpada na žene. U obje skupine dominantna je radno aktivna populacija. Uselile su 5204 osobe životne dobi od 20 do 59 godina, a iselilo ih je 6416. Uzrasta do 20 godina uselilo je 2182 a iselilo 999 mladih, dok je u dobi iznad 60 godina uselilo 1062 a iselilo 2525. Kod unutarnjeg migriranja 2009. je zaključena s podatkom da je adresu iz jedne u drugu županijui promijenilo 71.353 građana što je najmanje od 2000. Seljenje unutar granica bilo je najbrojnije (84.444) tijekom 2003. Pozitivan saldo lani je zabilježilo sedam županija i Zagreb, koji opet ima vodstvo s viškom od 1336 novoregistriranih stanovnika. Ostalih 13 županija redom je ostvarilo veće iseljavanje. Listu predvodi Vukovarsko-srijemska županija s minusom od 635 osobe, a slijedi je Brodsko- posavska sa 497 više iseljenih. Najveći broj preseljenog stanovništva bio je u dobi 20-39 godina (48%), a adresu su lani više mijenjale žene (55,2%) nego muškarci. Lani je unutar grada/općine adresu promijenilo 22,6 posto migranata.

Poželjno

Došlo i 9 Amerikanaca
Hrvatska, čini se, postaje poželjna destinacija stranim državljanima, bilo poslovno ili privatno. Tijekom 2009. doselila su 843 stranca, a iselilo ih je 138. Doselilo je 90 Azijata od kojih 76 Kineza, te 56 Nijemaca, po 49 Makedonaca i Slovenaca dok je istodobno u Sloveniju iselilo 110 Hrvata i nijedan Slovenac. Lani je uselio i 21 austrijski državljanin, 20 Talijana te 15 Rusa, ali i 9 iz SAD-a.