Vetropack Straža iz Huma na Sutli obilježava ove godine 150 godina od početka proizvodnje stakla u tome malom zagorskome mjestu na granici sa Slovenijom. Straža je utemeljena 1860. kao mala šumska staklana za proizvodnju boca za punionicu mineralne vode u obližnoj Rogaškoj Slatini.

Njezin utemeljitelj bio je bavarski industrijalac Michael von Poschinger, koji je dolazeći u lječilište u Rogašku i obilazeći okolicu uočio dobru lokaciju na Humu na Sutli gdje su se osim izvora mineralne vode u blizini nalazile i naslage pijeska i lapora te jeftina radna snaga. Proizvodnju su u to vrijeme organizirali strani stručni radnici, majstori staklari iz Austrije i Češke. U povijesnoj kronologiji tvornice zanimljiv je i događaj iz 1957. kada je prilikom rušenja jedne tvorničke zgrade pronađena uzidana staklena boca Rogaške kiselice. U boci je bilo pismo iz 1902. godine izvjesne Else Sonnenberg, žene tadašnjeg vlasnika, koja je napisala “kako bih rado znala odgovor na pitanje kako će ovdje biti za sto godina. Bog dao tvornici sretan razvitak i napredak”. Danas je tvornica u sastavu švicarskog holdinga Vetropack koji je vlasnik Straže postao 1996. godine i od tada investirao gotovo milijardu kuna. Vetropack Straža je najstarija staklana u sastavu holdinga i u regiji najveći proizvođač ambalažnog stakla. Uz tu tvornicu Švicarci imaju još dvije u Austriji te po jednu u Češkoj, Slovačkoj, Švicarskoj i Ukrajini. U Vetropacku u Hrvatskoj je zaposleno 620 ljudi, najviše iz obitelji koje su rasle sa staklarskom tradicijom, proizvodnja je u samom tehnološkom vrhu, u upravi je domaći menadžment, a tijekom godine uobičajeno provodi se školovanja zaposlenih iz različitih područja.

Čeka se ljeto
Gospodarska recesija izravno je utjecala i na prodaju staklene ambalaže što se vidi i u golemim punim skladištima koja se zajedno s proizvodnim pogonima prostiru na 13 hektara tvorničkoga kruga. U prošloj je godini potrošnja stakla na hrvatskom tržištu smanjena 26,6 posto u odnosu na prethodnu, znatno su smanjene i isporuke setrinskim staklanama (35,7%), dok je izvoz u republike bivše države neznatno porastao, 0,8%. Velika skladišta gotove robe nisu rezultat samo recesije, već su ona zbog uobičajenih zaliha koje se rade za mjesec-dva, rekao je Dragutin Špiljak, predsjednik Uprave, napomenuvši kako im se ne isplati raditi male količine zbog tehnološkog procesa, a robu kupci povlače prema potrebi. Bliži se ljeto, što znači i veću proizvodnju i potrošnju vode, piva, sokova itd. Dapače, sadašnji skladišni prostori su premali na hrvatskoj strani Sutle i Straža završava s investiranjem u skladište gotove robe u Rogatecu koje će vijaduktom biti spojeno i činiti jedinstveni tvornički krug. Ipak, glavnina investicija je već zaokružena i prošle godine je u opremanje proizvodnih linija, transport pijeska, sortirnicu staklenoga krša, skladišne objekte unutar tvorničkoga kruga i alate za proizvodnju staklenki investirano 56 milijuna kuna. Podjelom Vetropack grupe na operativna poslovna područja Istok, Zapad, Jug i Ukrajina, pokrivaju se gotovo sva domaća i europska tržišta. Vetropack Straža pokriva poslovno područje Jug i isporučuje svoje proizvode u sve republike bivše države i u Moldaviju, a preko sestrinskih staklana prodaje i u sve druge europske države. Najzanimljivija su im, napominju u Upravi, svakako tržišta u najbližoj regiji. U prošloj je godini prodano 859,5 milijuna boca i staklenki od čega je više od 60 posto plasirano u izvoz. Špiljak kaže kako im nije cilj prodavati ispod cijene, što se zna dogoditi kod dijela uvozne konkurencije. Pojačan je uvoz stakla u Hrvatsku zbog čega je Vetropack na domaćem tržištu zabilježio veći pad od ukupne prodaje na svim tržištima. Boce i staklenke uvoze se iz Italije, Mađarske i Bugarske, no oni su zato našli nove kupce i nova tržišta.

Standardi kvalitete
Tvornica isporučuje boce danas mnogim međunarodnim kompanijama koje provode iz godine u godinu sve strože i zahtjevnije kontrole proizvodnog procesa. Tako se prema zahtjevima HACCP-a provode visoki kriteriji prehrambene industrije pa, primjerice, Vetropack mora palete s gotovom robom skladištiti u zadovoljavajućim higijenskim uvjetima, a to su zatvorene, apsolutno čiste i zračne hale. Tvrtka je i certificirana prema normi kvalitete ISO 9001:2008. Osim toga u Vetropacku vole isticati kako su i jedni od osnivača Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj.

U 2009. proizvedeno je 214.000 tona ambalažnog stakla

Unatoč smanjenju prodaje ambalažnog stakla Vetropack Straža je u 2009. dobro poslovala, ostvarivši ukupan prihod od 680,038 milijuna kuna i dobit od 109,440 milijuna. Proizvedeno je 214.000 tona ambalažnog stakla. Cilj im je, dakako, zadržati vodeću poziciju na domaćim tržištima uz jako regionalno učvršćivanje. Kako tržišta na kojim rade još ne pokazuju znakove oporavka, u ovoj godini očekuju daljnji pad prodaje. Manje prihode nastoje u tvornici kompenzirati smanjenjem troškova, a srećom su, kažu, najveće investicije iza njih. Ulaganje u proizvodnu tehnologiju i infrastrukturu omogućilo im je znatno povećanje kapaciteta i poboljšanje kvalitete. Danas instalirani kapaciteti tri staklarske peći i 11 linija omogućuju dnevnu proizvodnju 780 tona stakla, što je oko 250.000 tona na godinu. Za usporedbu, rekordna proizvodnja tvornice stakla prije toga bila je u 1990. godini kad je proizvedeno 220.000 tona. Najveći prijeratni zamah Straža je imala od početka šezdesetih godina prošlog stoljeća kad je također bila jedna od najvećih tvornica stakla u tom dijelu Europe. Neposredno uoči Domovinskog rata u staklani je radilo 1700 ljudi koji su uz suglasnost tvorničkog sindikata otišli uz otpremnine u mirovinu ili u izdvojena samostalna poduzeća. Novoosnovane tvrtke s vremenom su se proširile i svoje usluge i proizvode kao što su alati, zatim građevinski radovi i održavanje te usluge prijevoza, većinom prodaju Vetropacku i drugim kupcima.