Profit bankarskog sektora nastavlja silaznom putanjom; iako su u prva tri mjeseca zaradile 1,2 milijarde kuna bruto dobiti, finalni rezultat gotovo je deset posto lošiji nego u istom razdoblju prošle godine.

Aktiva banaka, pak, u tri mjeseca pala je za čak 4,3 milijarde na 373,9 milijarde kuna. I bankari i analitičari, nerevidirane (i privremene) brojke komentiraju riječima kako “uvijek može gore”, no poručuju da je sustav u cjelini siguran. Ključni razlog ‘topljenja’ profita i dalje predstavljaju loši krediti. Rastom udjela nenaplativih plasmana u ukupnima, čiji je efekt dodatno pojačan usporavanjem kreditne aktivnosti i rast ‘starosti’ kredita, troškovi rezervacija za potencijalne gubitke bankarima su najveća prepreka. Za razliku od, primjerice, lani kada je primarni problem bila likvidnost, sada je to averzija prema riziku. Bankari su osjetno oprezniji prilikom odobravanja kredita, a građani i tvrtke vrlo se oprezno obvezuju na aranžmane. “Kvartalni rezultati pokazuju stabilnost sustava, no ujedno i raslojavanje bankarskog sustava. Velike banke s većim tržišnim udjelom otpornije su na poremećaje na tržištu. I u prvom kvartalu imamo kontrakciju rasta aktive što znači da se ekonomske aktivnosti u gospodarstvu nisu pokrenule. Određen broj banaka kontinuirano bilježi gubitak, a drugi dio muku muči sa adekvatnošću kapitala”, kaže viceguverner Hrvatske narodne banke Davor Holjevac.

Dio banka, poručuje, treba razmišljati o spajanju, pripajanju ili udruživanju jer će se tako puno lakše boriti sa poremećajima na tržištu, jačom konkurencijom i regulatornim zahtjevima koji dolaze iz EU. Direktor HUB-a Zoran Bohaček upozorava da je “unatoč manjoj stopi rasta (dobiti), hrvatski bankovni sustav stabilan i siguran, čemu doprinosi i visoka kapitalna adekvatnost od 18,95 posto, brojka koja je još uvijek znatno više od zakonske (12%)”. Iako je prosječna adekvatnost kapitala veća zbog primjene nove regulative, promjena je privremena jer u samoj Europi tek slijede daljnje promjene propisa. Kvarenje plasmana ostaje nepoznanica. Dvije kategorije loših kredita (B i C plasmani) povećane su više od 60 posto u 2009., a ukupni udio nenaplativih plasmana dosegnuo je 7,8 posto s tim da najviše problema s otplatom dugova imaju tvrtke. Udio loših kredita kod tvrtki je skočio za više od dvije trećine na 12,8 posto, a kod građana na 5,8 posto. “Očekujem da će se udio kredita dospjelih prije više od 90 dana (mjera za loše kredite, op.a.) kod tvrtki skočiti i do 15 posto, a kod stanovništva na oko 9 posto”, kaže glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke Zdeslav Šantić. Upozorava da tek treba vidjeti što će se dogoditi s 4,5 posto reprogramiranih plasmana. Okretanje lošeg trenda, tvrdi Šantić, prije svega će ovisiti o oporavku.