Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Lasić: Aluminij nije znao po kojoj cijeni TLM nabavlja struju od HEP-a

Autor: Milan Šutalo
20. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Ivo Lasić, predsjednik Uprave mostarskog Aluminija, otkriva detalje sporazuma o kupnji električne energije između HEP-a, TLM-a i Aluminija

Direktor mostarskog Aluminija Ivo Lasić, u intervju za Poslovni dnevnik pojašnjava spornu nabavu električne nergije iz Hrvatske i najavljuje nove razvojne planove.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Trojni ugovor između HEP-a, TLM-a i Aluminija u javnosti se predstavlja kao ‘strujni kriminal’ zbog preniske cijene koju je Aluminij plaćao HEP-u. Možete li pojasniti odnose između tvrtki?
Potpisani ugovor koristan je i Šibeniku i Mostaru. Bez njega bi vrlo teško bila završena uspješna privatizacija TLM-a Šibenik. Zasnovan je isključivo na poslovnim temeljima, prema jasnoj ekonomskoj formuli i ne osigurava Aluminiju jeftinu struju, nego određuje našu obvezu da godišnje TLM opskrbimo sa 50.000 do 60.000 tona već legiranoga i homogeniziranoga aluminija. Time TLM preskače jednu fazu prerade, za što zauzvrat primamo struju u točno utvrđenoj protuvrijednosti. Ugovor je i sklopljen na poticaj TLM-a i hrvatske Vlade, nakon što je konzorcij koji je kanio kupiti TLM, postavio uvjet da ta hrvatska tvornica ima sigurnu opskrbu određenom količinom metala. Ugovor je sklopljen tako da Aluminij osigurava TLM-u traženu količinu metala, dok TLM uzvraća Aluminiju prodajom struje u točno utvrđenoj protuvrijednosti, i to tako da cijena struje ima 28% udjela u cijeni metala koju, pak, određuje Londonska burza. Budući da se cijena aluminija od potpisivanja ugovora kretala u rasponu od 3200 do 1200 američkih dolara po toni i cijena struje bila je promjenjiva, a ne stalna od 20,5 eura, kako se uporno tvrdi. Istovremeno, Aluminij je isporučivao metal TLM-u po spomenutim varijabilnim cijenama, prema Londonskoj burzi.

Direktor mostarskog Aluminija Ivo Lasić, u intervju za Poslovni dnevnik pojašnjava spornu nabavu električne nergije iz Hrvatske i najavljuje nove razvojne planove.

Trojni ugovor između HEP-a, TLM-a i Aluminija u javnosti se predstavlja kao ‘strujni kriminal’ zbog preniske cijene koju je Aluminij plaćao HEP-u. Možete li pojasniti odnose između tvrtki?
Potpisani ugovor koristan je i Šibeniku i Mostaru. Bez njega bi vrlo teško bila završena uspješna privatizacija TLM-a Šibenik. Zasnovan je isključivo na poslovnim temeljima, prema jasnoj ekonomskoj formuli i ne osigurava Aluminiju jeftinu struju, nego određuje našu obvezu da godišnje TLM opskrbimo sa 50.000 do 60.000 tona već legiranoga i homogeniziranoga aluminija. Time TLM preskače jednu fazu prerade, za što zauzvrat primamo struju u točno utvrđenoj protuvrijednosti. Ugovor je i sklopljen na poticaj TLM-a i hrvatske Vlade, nakon što je konzorcij koji je kanio kupiti TLM, postavio uvjet da ta hrvatska tvornica ima sigurnu opskrbu određenom količinom metala. Ugovor je sklopljen tako da Aluminij osigurava TLM-u traženu količinu metala, dok TLM uzvraća Aluminiju prodajom struje u točno utvrđenoj protuvrijednosti, i to tako da cijena struje ima 28% udjela u cijeni metala koju, pak, određuje Londonska burza. Budući da se cijena aluminija od potpisivanja ugovora kretala u rasponu od 3200 do 1200 američkih dolara po toni i cijena struje bila je promjenjiva, a ne stalna od 20,5 eura, kako se uporno tvrdi. Istovremeno, Aluminij je isporučivao metal TLM-u po spomenutim varijabilnim cijenama, prema Londonskoj burzi.

Dakle, kad je cijena aluminija na Londonskoj burzi bila na vrhuncu, Aluminij je HEP-u preko TLM-a plaćao struju iznad tržišne vrijednosti?
Aluminij ima Ugovor s TLM-om iz Šibenika kojim je regulirana isporuka metala i struje. Taj je ugovor na snazi do kraja 2011. godine i mi se sada ponašamo sukladno njemu. Ako dođe do drastične promjene cijene struje koju TLM, prema ugovoru, daje Aluminiju, neminovno će doći i do promjene ugovora između TLM-a i Aluminija. Aluminij nikada nije plaćao struju HEP-u niti smo donedavno znali za detalje iz ugovora između TLM-a i HEP-a, niti kako je nabavljana ta struja koja nam je isporučivana iz TLM-a koju uredno plaćamo svojom sirovinom upravo TLM-u. Aluminij je na tržištu BiH registriran i kao tarifni i kao kvalificirani kupac struje i kao takav nabavlja struju u količinama potrebnima za svoju proizvodnju.

Kako će izgledati novi ugovor TLM-a, Aluminija i HEP-a i kad očekujete njegovo potpisivanje?
Dijelom sam o tome govorio u odgovoru na prvo pitanje, što znači da će Aluminij i TLM, ako dođe do promjena uvjeta iz postojećega, morati prilagoditi ugovor.

Cijena aluminija i potražnja za ovim metalom pala je na najnižu razinu. Kakve su posljedice bile za Aluminij?
O krizi je već puno rečeno, a Aluminij je zaista bio strahovito pogođen svjetskim kretanjima u našoj branši. Srećom, mislimo kako je dno krize iza nas i kako su stečeni uvjeti za ponovno vraćanje proizvodnje u pogon. Sva radna mjesta su sačuvana i omogućen je opstanak svih partnera koji su s nama surađivali.

Jesu li još aktualni planovi gradnje termoelektrane u krugu Aluminija?
Termoelektrana je naš dugoročni strateški projekt koji je bio aktualan tijekom međunarodnoga natječaja za kupnju Aluminija, gdje se razgovaralo o termoelektrani na ugljen. Približavanjem plinofikacije našoj regiji, sve se više spominje termoelektrana na plin.

Privatizacija Aluminija još nije službeno poništena, no čini se kako je izvjesno da će se to dogoditi. Tko je kriv za to?
S obzirom na to da je natječaj pred poništenjem, ponovno smo u fazi razgovora s vladom FBiH i Agencijom za privatizaciju o produljenju Sporazuma o rješavanju otvorenih pitanja između vlade FBiH i Aluminija Mostar, tako da ćemo uskoro znati što nas čeka s po pitanju privatiziranja Aluminija.

Paljenje ćelija

Aluminij je počeo s uključivanjem ćelija koje su prije godinu i pol dana ugašene. Kada će proizvodnja dosegnuti razinu prije krize?
Do danas smo uključili 34 elektrolitičke ćelije od 64 ugašene. Do rujna u proizvodnju će biti puštene i ostale. Iduće godine bismo mogli u potpunosti iskoristiti mogućnosti moderniziranih pogona koje zbog smanjene proizvodnje nismo mogli prije koristiti. Možemo dosegnuti godišnji kapacitet od gotovo 135.000 tona primarnoga aluminija.

Autor: Milan Šutalo
20. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close