Direktor mostarskog Aluminija Ivo Lasić, u intervju za Poslovni dnevnik pojašnjava spornu nabavu električne nergije iz Hrvatske i najavljuje nove razvojne planove.
Trojni ugovor između HEP-a, TLM-a i Aluminija u javnosti se predstavlja kao ‘strujni kriminal’ zbog preniske cijene koju je Aluminij plaćao HEP-u. Možete li pojasniti odnose između tvrtki?
Potpisani ugovor koristan je i Šibeniku i Mostaru. Bez njega bi vrlo teško bila završena uspješna privatizacija TLM-a Šibenik. Zasnovan je isključivo na poslovnim temeljima, prema jasnoj ekonomskoj formuli i ne osigurava Aluminiju jeftinu struju, nego određuje našu obvezu da godišnje TLM opskrbimo sa 50.000 do 60.000 tona već legiranoga i homogeniziranoga aluminija. Time TLM preskače jednu fazu prerade, za što zauzvrat primamo struju u točno utvrđenoj protuvrijednosti. Ugovor je i sklopljen na poticaj TLM-a i hrvatske Vlade, nakon što je konzorcij koji je kanio kupiti TLM, postavio uvjet da ta hrvatska tvornica ima sigurnu opskrbu određenom količinom metala. Ugovor je sklopljen tako da Aluminij osigurava TLM-u traženu količinu metala, dok TLM uzvraća Aluminiju prodajom struje u točno utvrđenoj protuvrijednosti, i to tako da cijena struje ima 28% udjela u cijeni metala koju, pak, određuje Londonska burza. Budući da se cijena aluminija od potpisivanja ugovora kretala u rasponu od 3200 do 1200 američkih dolara po toni i cijena struje bila je promjenjiva, a ne stalna od 20,5 eura, kako se uporno tvrdi. Istovremeno, Aluminij je isporučivao metal TLM-u po spomenutim varijabilnim cijenama, prema Londonskoj burzi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu