Već je treće tromjesečje 2009. ukazivalo da se kriza iz realnog prelijeva i u srpski financijski sektor. Uočeno je usporavanje kreditnih aktivnosti i pad profitâ, ali je tek redovito godišnje izvješće središnje banke dalo konačnu sliku financijskih trendova u susjednoj državi u prošloj godini.

Presjek koji je napravila Narodna banka Srbije pokazuje da je poslovno bankarstvo susjedne zemlje u 2009. ostvarilo ukupnu dobit od 20 milijardi dinara (oko 200 mil. eura), što je za 42,3 posto manje nego na kraju prethodne godine (35 mlrd. dinara). U strukturi kvalitete poslovanja nije došlo do bitnijih promjena u odnosu na prethodno tromjesečje jer je s gubitkom poslovalo 14 banaka, koje drže 17 posto aktive cijelog sustava. Dodatni pokazatelj koji govori o krizi bankarstva u Srbiji je zaposlenost u ovoj atraktivnoj grani ekonomije. Prvi put od 2003. godine došlo je do smanjivanja broja zaposlenih u bankama. Ukupna brojka bankara (31.182) smanjena je za 3,6 posto, odnosno za 1160 zaposlenika.

Državne banke dobro
No razlika se uočava pogleda li se vlasnička struktura. Državne banke su zaposlile novih 533 ljudi, dok su privatne i inozemne banke otpustile gotovo 1700 radnika. Ukupna aktiva srpskih banaka je krajem godine dosegnula 2160 milijardi dinara (2,16 milijardi eura) i povećana je u odnosu na 2008. za nešto više od petinu. Banke, u biti, ne oskudijevaju u novcima, već je njihov problem u manjku izazova, odnosno nedostatku obećavajućih poslova. O tome govore kako sama struktura aktive, tako i struktura kreditnih aktivnosti. Gospodarstvu je odobreno za 19 postotaka više novaca, ali je u realnom iznosu to tek nešto iznad 10 posto rasta. Krediti građanima su porasli za osam posto, ali je, uz odbitak inflacije, rast negdje na nuli. Zato je javnom sektoru odobreno čak 578 posto više zajmova, a prvak u privlačenju bankovnog novca bila je država, kod koje je rast kredita nevjerojatnih 1202 postotka. Banke su očigledno više težile sigurnosti nego profitabilnosti.

Rast adekvatnosti
Samo jedna banka u Srbiji ima tržišni udio veći od 10 posto. To je Banca Intesa koja drži oko 14 posto aktive. Društvo na vrhu ljestvice najvećih banaka još joj prave Komercijalna, Raiffeisen, Eurobank EFG te Hypo Alpe-Adria, UniCredit kao i niška AIK banka. Pokazatelji rizika u srpskim bankama daleko su od “crvene” zone. Nenaplativi krediti (non performing loans) čine prihvatljivih 8,53 posto ukupno odobrenih zajmova. Adekvatnost kapitala, kao jedan od najznačajnijih pokazatelja, podignuta je s razine 21,31 na 21,44 posto. Konkretno, bankarski sektor nije u krizi, ali je kriza dobrih poslova od kojih banke zarađuju svakako prisutna.