Do kraja 2010. u Hrvatskoj bi moglo biti osam do deset “zemaljskih” televizijskih programa, ovisno o interesu i financijskim procjenama televizijskih kuća, ali i o kriterijima Vijeća za elektroničke medije koje će dodjeljivati koncesije.

Sve to ne bi bilo moguće bez digitalizacije koja polako, ali sigurno gasi analogne odašiljače u zemlji. Mnogi gledatelji već sad primaju digitalni signal i otkrivaju prednosti koje nova tehnologija donosi sa sobom, no pravi razvoj tek će uslijediti. Čista slika na ekranu možda se nekome u gradu s antenom na zgradi i ne čini nekim dostignućem, no ljudi u planinskim predjelima ili oni na obali i te kako je cijene. EPG (Elektronički programski vodič) također je popratna pojava digitalizacije pomoću kojeg se može dobiti više informacija o samim emisijama, a napredniji DVB uređaji nude i opciju snimanja. Pružatelji usluge IPTV-a, odnosno oni što televizijski program do vašeg televizora šalju internetom, danas vam nude i naprednije snimalice koje automatski snimaju nekoliko programa unatrag 48 sati. Drugim riječima, više ne možete propustiti omiljenu seriju ili informativnu emisiju jer ćete je pogledati kad to sami poželite. Svega toga ne bi bilo bez digitalizacije zbog čega se mnogi danas pitaju što nas tek čeka u budućnosti.

Daleko i od ‘smartphonea’
“Cijela priča digitalne televizije i televizije novog doba na samom je početku. Dosta je pogledati bilo koji uređaj s ekranom osjetljivim na dodir i daljinski upravljač. Kad budemo s televizijskim programom mogli pola onoga što danas možemo sa ‘smartphoneom’, moći ćemo kazati da je digitalna televizija u sazrijevanju”, kaže producent Damir Bučević iz tvrtke X-Production, koji se u posljednje vrijeme zbog prirode svog posla i sam predano bavio digitalizacijom televizije. Kako se digitalnim signalom može prenijeti više podataka nego analognim, otvara se mogućnost veće iskoristivosti frekvencijskog spektra, pa time i razvoj biznisa elektroničkih medija, a otvaraju se i vrata interakciji i razvoju novih usluga. No Bučević smatra da je danas teško predvidjeti smjer razvoja interakcije, no može se očekivati izrada naprednih “widgeta” koji će, ovisno o interesu gledatelja, prikazivati željeni sadržaj. Već danas, primjerice, korisnici pojedinih IPTV-a imaju mogućnost primati dodatne sadržaje vezane uz emisiju koju gledaju. No nekim naprednijim mogućnostima prethodit će ipak razvoj STB-a, odnosno prijamnika digitalnog signala, za koje Bučević kaže da su danas na vrlo primitivnoj razini. “Možemo ih staviti u poziciju pisaće mašine nasuprot iPada ili suvremenog računala”, kaže Bučević, zbog čega je uvjeren da se ponajprije mora mijenjati daljinski upravljač.

Na granici isplativosti
Bučević se ubraja među one koji ne vjeruju da će internet “ubiti” televiziju niti vjeruje u potpuno spajanje medija. “Vjerujem da će pasti mit o konvergenciji medija jer se nikad neće dobiti jedinstven uređaj iz kojeg ćete moći pratiti i internet i televiziju. Posebno što se razne platforme i razni operateri bore da donesu različite i atraktivne sadržaje tako da ćemo uvijek morati birati između nečega”, kaže Bučević. Da će digitalizacija donijeti više programa ne sumnja ni Denis Nikola Kulišić, predsjednik Uprave tvrtke Odašiljači i veze, no i on je vrlo suzdržan kada je u pitanju budućnost digitalne televizije u Hrvatskoj. Osim što u teoriji digitalizacija otvara vrata velikom broju televizijskih programa, u praksi će to biti malo teže izvedivo zbog malog tržišta. I današnje televizije posluju na granici isplativosti (ili ispod nje) pa veliki bum televizijskih programa zapravo nitko ne očekuje. Stoga će u budućnosti vjerojatno mnoštvo zemaljskih kanala biti u kategoriji onih što dodatno naplaćuju gledanje, smatra Kulišić, koji je skeptičan i glede spajanja interneta i televizije. “Do nekog ujedinjavanja neće doći i to ponajprije zbog prava za prikazivanje. Danas se za prava plaćaju veliki iznosi, a internet je dosta nereguliran pa će se to teško napraviti”, kaže Kulišić. Nedavno su u prodaju krenuli i 3D televizori, pa su mnogi požurili s prognozama da će budućnost digitalne televizije ići upravo u tom smjeru, no naši su sugovornici i u tom dijelu skeptični. “Ta nova platforma, 3D televizija, još je velika nepoznanica. Sama tehnologija je još daleko od savršene, nema još dovoljno sadržaja za nju i tražit će prihvaćanje gledatelja na nošenje naočala koje je upitno. Možda je prije uvođenje 3D tehnologije naznaka kraja televizora kakve poznamo, a najava uvođenja nekoga drugog oblika projiciranja slike, vrijeme će pokazati”, kaže Bučević, a oprezan u prognozama je i Kulišić koji ne vjeruje u brzu komercijalizaciju 3D televizije.

Prikazivačka prava

Nema spajanja s internetom
Predsjednik Uprave tvrtke OiV Denis Nikola Kulišić skeptičan je glede spajanja interneta i TV-a. “Do ujedinjavanja neće doći, i to ponajprije zbog prava na prikazivanje. Za prava se plaćaju veliki iznosi, a internet je dosta nereguliran pa će se to teško napraviti”, kaže Kulišić.