EN DE

Novi pokušaj suradnje EU i Južne Amerike

Autor: Poslovni.hr
17. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Nova runda pregovora o ekonomskoj suradnji između Europske unije i zemalja Južne Amerike dočekuje se s velikim pesimizmom

Na prvom “summitu” između Europske unije i Latinske Amerike održanog 1999., okupljeni lideri najavili su “strateško partnerstvo” sa 55 “prioriteta” koji se kreću od ljudskih prava pa do turizma. Unatoč francuskim prigovorima jer je bila zabrinuta za svoje farmere, lideri su se složili oko pokretanja pregovora za slobodniju trgovinu između EU i Mercosura, što je subregionalna grupa bazirana na Brazilu i Argentini.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

To se dogodilo paralelno sa onim što je postalo “Doha runda pregovora” o svjetskoj trgovini. Nije se mnogo toga dogodilo na tom planu. Sljedeća četiri summita bila su primjećena ponajviše zbog Latinoameričkog razdvajanja: Argentina i Urugvaj nisu međusobno razgovarali dok su čelnici Kube Fidel Castro i Venezuele Hugo Chavez vikali protiv slobodne trgovine i europskih propovijedi oko ljudskih prava. Španjolska u razdoblju dok predsjeda EU želi ovogodišnje okupljanje, koje će se održati 18. svibnja u Madridu, iskoristiti za ponovno pokretanje pregovora. Njezine nade se temelje na trgovinskim pogodbama (tehnički na sporazumu o udruživanju) s Kolumbijom i Peruom te sa Središnjom Amerikom kao i na ponovnom pokretanju pregovora sa Mercosurom koji su obustavljeni još od 2004. Jedina izvjesnost u tim planovima je potpisivanje pakta sa Kolumbijom i Peruom koji onda mora biti odobren od Europskog Parlamenta. Unatoč zabrinutosti oko zloupotrebe ljudskih prava u tim zemljama, parlamentarci će najvjerovatnije odlučiti da će dogovor o povećanju trgovine i investicija poboljšati demokraciju. Pregovori sa Središnjom Amerikom su ispočetka bili otežani zbog spora koji se odnosi na europske barijere za uvoz banana. Iako je spor je bio donekle riješen tijekom prošle godine, zbog Hondurasa su pregovori bili zamrznuti do veljače ove godine. Za postizanje dogovora potrebno je riješiti još nekoliko stvari. Primjerice, Središnja Amerika želi ograničiti uvoz mlijeka u prahu i sira iz EU. Europski diplomati se nadaju da će problem biti riješen u posljednjem krugu pregovora prije samog summita. Međutim, u okolnostima protivljenja Francuske i uz činjenicu da Argentina često krši Mercosurova pravila, vjerovatno je da pregovori neće odvesti nikuda. U 1999. godini Europska ekonomija je bila u ekspanziji dok je Latinska Amerika bila u recesiji, a sada je došlo do preokreta. Iako je Europa još uvijek najveći donator i investitor u Latinskoj Americi, njihova međusobna trgovina raste puno sporije nago sa Kinom u posljednjem desetljeću. Povrh toga, globalni odnos moći se premješta u korist Brazila. Brazil se u vanjskoj politici okreće ulijevo te odbija priznati izbor urugvajskog predsjednika Loboa i bojkotirat će ga na pregovorima. Stoga, dogovor bi mogao ostati još daleko jer je Latinska Amerika razdvojena, a EU preokupirana svojim nedaćama.

Na prvom “summitu” između Europske unije i Latinske Amerike održanog 1999., okupljeni lideri najavili su “strateško partnerstvo” sa 55 “prioriteta” koji se kreću od ljudskih prava pa do turizma. Unatoč francuskim prigovorima jer je bila zabrinuta za svoje farmere, lideri su se složili oko pokretanja pregovora za slobodniju trgovinu između EU i Mercosura, što je subregionalna grupa bazirana na Brazilu i Argentini.

To se dogodilo paralelno sa onim što je postalo “Doha runda pregovora” o svjetskoj trgovini. Nije se mnogo toga dogodilo na tom planu. Sljedeća četiri summita bila su primjećena ponajviše zbog Latinoameričkog razdvajanja: Argentina i Urugvaj nisu međusobno razgovarali dok su čelnici Kube Fidel Castro i Venezuele Hugo Chavez vikali protiv slobodne trgovine i europskih propovijedi oko ljudskih prava. Španjolska u razdoblju dok predsjeda EU želi ovogodišnje okupljanje, koje će se održati 18. svibnja u Madridu, iskoristiti za ponovno pokretanje pregovora. Njezine nade se temelje na trgovinskim pogodbama (tehnički na sporazumu o udruživanju) s Kolumbijom i Peruom te sa Središnjom Amerikom kao i na ponovnom pokretanju pregovora sa Mercosurom koji su obustavljeni još od 2004. Jedina izvjesnost u tim planovima je potpisivanje pakta sa Kolumbijom i Peruom koji onda mora biti odobren od Europskog Parlamenta. Unatoč zabrinutosti oko zloupotrebe ljudskih prava u tim zemljama, parlamentarci će najvjerovatnije odlučiti da će dogovor o povećanju trgovine i investicija poboljšati demokraciju. Pregovori sa Središnjom Amerikom su ispočetka bili otežani zbog spora koji se odnosi na europske barijere za uvoz banana. Iako je spor je bio donekle riješen tijekom prošle godine, zbog Hondurasa su pregovori bili zamrznuti do veljače ove godine. Za postizanje dogovora potrebno je riješiti još nekoliko stvari. Primjerice, Središnja Amerika želi ograničiti uvoz mlijeka u prahu i sira iz EU. Europski diplomati se nadaju da će problem biti riješen u posljednjem krugu pregovora prije samog summita. Međutim, u okolnostima protivljenja Francuske i uz činjenicu da Argentina često krši Mercosurova pravila, vjerovatno je da pregovori neće odvesti nikuda. U 1999. godini Europska ekonomija je bila u ekspanziji dok je Latinska Amerika bila u recesiji, a sada je došlo do preokreta. Iako je Europa još uvijek najveći donator i investitor u Latinskoj Americi, njihova međusobna trgovina raste puno sporije nago sa Kinom u posljednjem desetljeću. Povrh toga, globalni odnos moći se premješta u korist Brazila. Brazil se u vanjskoj politici okreće ulijevo te odbija priznati izbor urugvajskog predsjednika Loboa i bojkotirat će ga na pregovorima. Stoga, dogovor bi mogao ostati još daleko jer je Latinska Amerika razdvojena, a EU preokupirana svojim nedaćama.

Autor: Poslovni.hr
17. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close