Regija srednje i istočne Europe pokazuje znakove oporavka, no očekivanja gospodarskog rasta razlikuju se od zemlje do zemlje. Unatoč oporavku buduće stope rasta bit će niže nego prije krize, prognoza je to glavne analitičarke talijanske UniCredit grupe Debore Revoltelle, iznesene u petak na Godišnjoj skupštini EBRD-a u Zagrebu.

Hrvatska će, na kojoj UniCredit preko Zagrebačke banke drži gotovo četvrtinu bankarskog tržišta, ove godine zabilježiti pad BDP-a od 1 posto, a sljedeće godine trend bi se trebao okrenuti, a gospodarstvo porasti 1,3 posto. Važnost regije srednje i istočne Europe za europske bankarske grupacije najbolje iskazuju brojke. UniCredit od 13 posto ukupnih plasmana usmjerenih u taj dio Europe generira 23 posto prihoda i posljedično između 30 i 35 posto ukupnog profita grupacije, rekao je Frederico Ghizzoni, direktor Divizije za poslovanje banaka u CEE regiji. Regija stoga i dalje ostaje strateška orijentacija UniCredita sa 438 milijuna eura profita ostvarenih u prvom tromjesečju. Prije izbijanja krize, od 2005. do 2008., prihodi ostvareni s CEE tržišta godišnje su rasli 20,6 posto, a u razdoblju od 2012. do 2015. očekuje se njihovo usporavanje na 12,2 posto.

Znakovi stabilizacije
“Pred regijom i Hrvatskom je dobra vijest”, kaže Revoltella, “slabljenje kvalitete portfelja je pri kraju i vide se znakovi stabiliziranja loših kredita pa vjerujemo da će se trend početi preokretati još ove godine”. Kapitaliziranost banaka je iznimno visoka i UniCredit ne planira ikakve korake u smislu dodatnog povećavanja kapitala. Gospodarstva regije mogu se ponovno pokrenuti samo poticanjem potražnje, ključnog uzroka trenutačnoga “kreditnog stiska”. Same banke za razliku od prije godinu dana imaju velike zalihe likvidnosti (koja im stvara i troškove), no primjetan je manjak potražnje za kreditima. UniCredit je iznio i nekoliko zamjerki na situaciju u regiji koja se bez iznimke može primijeniti i na Hrvatsku, a među kojima se ističe slabo korištenje europskih fondova. “Europski fondovi na raspolaganju imaju velika sredstva, i da se u potpunosti iskoriste, povećali bi stopu gospodarskog rasta između 0,8 i 2-postotna boda godišnje”, upozorio je Ghizzoni. Kad je riječ o konkurentnosti, regija nije “benchmark”, posebice ako se uzme u obzir visina plaća. Na donositeljima odluka je da naprave strategije za rast konkurentnosti i kvalitetu poslovnog okružja. To bi trebao biti prioritet da se kompenziraju ostale dugoročne slabosti gospodarstava, istaknuo je Ghizzoni.

Redefiniranje modela
“Same banke moraju redefinirati svoj poslovni model u smislu daljnjeg snižavanja troškova i pružanja boljih usluga. UniCredit je, primjerice, prošle godine troškove snizio za 2,5 posto, što je, uzme li se u obzir prosječna inflacija, zadovoljavajući rezultat”, istaknuo je Ghizzoni.