Koncern Agrokor do kraja godine realizirat će 200 milijuna eura vrijednu greenfield investiciju eura u Rusiji do kraja godine. Radi se o ulaganju u proizvodnju mesa na lokaciji udaljenoj oko 200 kilometara od ruske metropole. Najavio je to investitorima predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todorić u sklopu panel diskusije posvećene konkurentnosti na godišnjoj konferenciji Europske banke za obnovu i razvoj u petak u Zagrebu. “Posao u Rusiji daleko je odmakao, financiranje za investiciju je osigurano, a više detalja znat će se poprilici kroz dva mjeseca”, istaknuo je Ivica Todorić.

Novi iskorak
Osim velike investicije koja će koncernu značiti prvi uspješni iskorak na rusko tržište, inače s najvišim prognozama rasta u čitavoj CEE regiji, čelni čovjek Agrokora najavio je i vrlo skoro refinanciranje dijela Agrokorovih obveza. “Ugovori o sindiciranom kreditu su gotovi i u sljedeća dva tjedna refinancirat ćemo 350 milijuna eura kratkoročnih obveza. Cilj nam je zamijeniti kratkoročne obveze dugoročnima. Tržište nas odlično podržava i zato koristimo tu priliku”, istaknuo je. Samu detalje i cijenu refinanciranja ipak nije želio otkrivati dok se transakcija i formalno ne okonča, no istaknuo je da kredit za refinanciranje nije povezan s ‘ruskim poslom’. Kad je o konkurentnosti riječ, cijena kapitala i dalje ostaje objektivna prepreka domaćim tvrtkama. Jurica Novak iz konzultanstke tvrtke McKinsey rekao je da bi Agrokor imao i bolje rezultate da ima pristup jeftinijem kapitalu kao što imaju konkurenti iz inozemstva. “Cijena kapitala slijedi rejting države. Kompanije iz država s nižim rejtingom imaju po dva, tri posto kamatnu stopu pa sami izračunajte koliko onda nama to skuplje na izvorni iznos kredita”, prokomentirao je Todorić. Naravno, panel o konkurentnosti tvrtki i gospodarstva nije prošao bez nezaobilaznog osvrta na sveobuhvatne mjere iz programa Vlade za oporavak gospodarstva. Osvrćući se na mjere Todorić je kazao: “Mjere nisu dovoljne, no ovim okvirima Vlada poduzima što može. Objektivno, nema pravih rješenja dok svi ovdje prisutni (financijska industrija, op.a.) i države ne počnu drukčije ponašati. Krivi je pristup uzimanja kroz poreze i drugo; napretka nema bez stvaranja nove vrijednosti”.

Zavidna pozicija
Agrokor se u regiji izborio za zavidnu poziciju, no u idućih 10 godina Agrokor će se promijeniti jednako snažno kao što se promijenio i u proteklih deset”, najavio je sam Todorić. Govoreći s čim će se kompanije susresti nakon ulaska u Europsku uniju, Todorić je istaknuo je: “Mi smo već barem deset godina u EU jer je naše tržište potpuno otvoreno. U zemljama tranzicije još ima užasno puno problema, no Agrokor se s njima može nositi i u budućnosti se vidimo s mogućim znacajnim tržišnim iskorakom, a tu je najvažnije ulaganje u menadžment i znanje”. Komentirajući konkurentnost Agrokora Gilles Mettal, direktor za agribiznis u EBRD-u koji od 1990-ih surađuje s koncernom, kroz smijeh je prokomentirao: “Kad obilazite Agrokorove posjede letite s Ivicom, a zovemo ga ‘man in the tower’ (aluzija na sjedište u Ciboninom tornju, op.a.) možete čuti samo dvije riječi – katastrofa, za ono što Agrokor ne posjeduje i nije uređeno, i ‘fantastično’ za ono drugo. Tako poprilici i jest, vertikalna integiranost je ono što je koncernu omogućilo da preživi u konkurenciji s multinacionalnim kompanijama”.

Prvi pokušaj

Za Lentu se tukao s Carrefourom i Wal-Martom
Najozbiljniji Agrokorov pokušaj ulaska na rusko tržište bio je projekt preuzimanja Lente, trećeg po veličini ruskoga maloprodajnog lanca za koji je natječaj bio otvoren u ljeto 2008. godine. Agrokor je bio jedan od četiri ozbiljna konkurenta u transakciji za koju su interes bili iskazali još američki Wal-Mart, francuski Carrefour i finski Kesko. Dva velika suvlasnika i mali dioničari zajedno su prodavali 89 posto udjela, a vrijednost Lente tada se procjenjivala na oko milijardu i pol USD, uključivo i dug od pola milijarde dolara. Doduše, prema pisanju ruskih medija, najviše šanse imao je Carefour, no sve dok je trajala utakmica, ni Agrokor nije bio bez aduta. Naime, suvlasništvo od 11 posto u Lenti ima i EBRD, i taj udjel navodno nije bio na prodaju. No na kraju su privatni suvlasnici zbog krize koja je počela nagrizati tržišnu vrijednost kompanije prvo prolongirali prodaju, a potom od nje potpuno odustali.
(S. V. Sardelić)

Nadežda Baranovski

Hrvati, vratite se, jer i dalje se traže vaši proizvodi
Nadežda Baranovski, direktorica tvrtke RU usluge koja promovira hrvatske tvrtke u Rusiji, pretpostavlja da Agrokor kreće s “greenfield” investicijom u bescarinskoj zoni u Kaliningradu gdje tvornicu smrznutih pilića ima Stefan Vlahović, ruski industrijalac i multimilijunaš porijeklom s Hvara, predsjednik tvrtke Produkty pitanija. Baranovski tvrdi da će Agrokor biti 100% konkurentan te poziva hrvatske tvrtke koje imaju mogućnosti da posluju na tom perspektivnom tržištu. Rusi se, kaže Baranovski, još sjećaju brendova iz Hrvatske koji su s tog tržišta nestali prije 20 godina za razliku, primjerice, od slovenskih koji nisu. NO, rusko tržište i danas iz Hrvatske najviše traži prehrambene proizvode, obuću, vina, građevinski materijal, namještaj i tekstil. Žalosno je, kaže, da se u Rusiji cijeni više turska roba od hrvatske, a to je samo zato što su Turci tamo prisutni. U lipnju HGK otvara predstavništvo u Moskvi, a zatvara i predstavništvo Montmontaže.
(B. Ranogajec)

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu