Prema nalazima međunarodnih istraživanja, kvaliteta kreditnog portfelja u odnosu na kreditni potencijal u Hrvatskoj je na niskoj razini, kazao je Riccardo Brogi iz Institucionalnog i regulatornog strategijskog savjetovalista tijekom danas održanog panela “Naplata dugovanja u uvjetima neizvjesnosti”.

Uz Hrvatsku, nisku razinu kvalitete kreditnog portfelja imaju još Slovenija, Česka, Mađarska, Poljska, Ukrajina i Kazahstan. Prema Brogijevom mišljenju, glavni razlog tome je nedovoljno iskorištavanje potencijala kreditnog registra. Na Brogia se nadovezao Igor Tepšić, savjetnik u Zagrebačkoj banci, pojasnivši karakteristike hrvatskog kreditnog registra.

“Hrvatski kreditni registar osnovalo je 20 banaka jer Hrvatska narodna banka (HNB) nije iskoristila svoju zakonsku mogućnost stvaranja registra. Kreditni registar funkcionira na dobrovoljnoj bazi, što vrijedi i za vjerovnike i za dužnike. Kako ne postoji javni kreditni registar, ne zahtijeva se čak niti od registiranih banaka da sudjeluju u njemu”, istaknuo je Tepšić.

Stvaranje kvalitetne regulative i etabliranje vladavine prava ključno je za kvalitetniju naplatu dugovanja, tvrdi Mary Ellen Collins, financijska savjetnica specijalizirana za probleme naplate dugovanja na tržistima Rusije i istočne Europe. “Nenaplativa potraživanja pokazala su potrebu reforme u naplati potraživanja i ovršnim zakonima u regiji. No, i banke moraju poboljšati upravljanje rizicima i strategije kreditiranja dok se vlade moraju fokusirati na jačanje institucija i regulative”, smatra Collins.

Dodaje kako je liberalizirano kreditiranje i dotok kapitala u bankarski sektor doveo do snažnog rasta kreditiranja, počesto s niskom razinom upravljanja rizicima. “Kako je fokus više bio na kolateralima, a manje na novčanom toku, nabujao je nekretninski balon”. Iz toga bi svi trebali izvući pouku, zaključila je Collins.