U bogataškim predgrađima u sjevernom dijelu Atene, u kojem ljetne temperature vrlo često prelaze 30 stupnjeva Celzijevih, samo je 324 vlasnika kuća u prijavama za povrat poreza navelo da posjeduje bazene. Stoga su porezni inspektori pregledali satelitske snimke tog područja i nedvojbeno ustanovili da je riječ o brojci od 16.974 bazena.

Takva pojava masovnog laganja o imovini upućuje na zapanjujuće raširen trend izbjegavanja plaćanja poreza koji je već odavno prisutan u Grčkoj. Izbjegavanje poreznih obveza odigralo je važnu ulogu u grčkoj dužničkoj krizi, a dok se zemlja bori za financijski opstanak, porezne varalice postale su veća meta nego ikad prije. Brojna istraživanja, uključujući i ono koje je provela Federacija grčke industrije, procijenila su da vlada zbog izbjegavanja poreza gubi i do 30 milijardi dolara, iznos koji bi već odavno riješio probleme grčkih dugova. “Vrijeme je da odrastemo”, izjavio je Ioannis Plakopoulos, koji će, kao i ostali vlasnici novinskih štandova, zbog novog zakona koji je prihvaćen proteklog mjeseca morati početi izdavati račune i koristiti blagajnu. “Moramo naučiti živjeti bez varanja ili dopuštanja da drugi varaju.” Mnogi Grci osjećaju da ih je kaznila financijska kriza koja je državu dovela do ruba bankrota i vladu prisilila na višegodišnje mjere štednje koje određuje plan sanacije u suradnji s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom. Međutim, promjene neće biti lake. Stručnjaci ističu da je izbjegavanje plaćanja poreza odraz kulture podmićivanja i korupcije koja je duboko ukorijenjena. Kako bi osigurali bolju zdravstvenu skrb, Grcima je uobičajeno plaćati doktorima sa strane, a ta se praksa naziva “fakelaki”, što na grčkom znači “mala kuverta”. Podmićivanje službenika da bi se ubrzali birokratski postupci u tolikoj je mjeri postala normalna pojava da su čak i cijene javne. Tako, primjerice, za 300 eura možete dobiti naljepnicu tehničke ispravnosti vozila za ispušne plinove. Među najžešćim poreznim varalicama, kažu stručnjaci, osobe su u samostalnom zaposlenju, kojih u ovoj zemlji malih tvrtki ima nebrojeno puno. Toj skupini pripadaju taksisti, ugostitelji i električari, ali i inženjeri, arhitekti, odvjetnici i liječnici. Varanje je često vrlo drsko. Kad su porezni dužnosnici nedavno pregledavali prijave poreza 150 doktora koji imaju ordinacije u mondenoj atenskoj četvrti Kolonaki, više od polovice prijavilo je prihod manji od 40.000 dolara. Trideset četvero njih prijavilo je prihod manji od 13.300 dolara, čime su oslobađeni plaćanja ikakve vrste poreza.

Ilias Plaskovitis, glavni tajnik ministarstva financija zadužen za reviziju poreznih zakona, najavio je da vlada planira skupiti gotovo 1,6 milijardi dolara više nego prošle godine. Cilj smatra skromnim. No napominje da su dužnosnici Europske unije bili toliko skeptični da nisu dopustili da se ta brojka uvrsti u planirani budžet predviđen za plan sanacije. “Rekli su da su to čuli već mnogo puta i da se nikad nije ostvarilo.” U proteklih deset godina Grčka je izgubila autoritet u području prikupljanja poreza, čak i u razdobljima kad je gospodarstvo raslo. Izvješće Europske unije o nezadovoljavajućem provođenju porezne politike u Grčkoj iz 2008. godine ustanovilo je da je između 2000. i 2007. godine prosječan rast nominalnog bruto domaćeg proizvoda iznosio 8,25 posto, dok su porezi porasli za samo 7 posto. Neki smatraju da je takvo stanje posljedica dugogodišnjeg života pod turskom vlašću, tijekom kojeg su Grci navikli vladu smatrati neprijateljem. Drugi ipak ističu da je, izuzmemo li antičko razdoblje, Grčka zapravo mlada demokratska država. U ministarstvu financija vjeruju da će novi zakoni omogućiti bolje provođenje porezne politike. Prošli su zakoni mnogim katergorijama radnika davali poseban status. Brojne su profesije mogle prijaviti fiksni prihod. Sad je većina iznimaka uklonjena, a zakonske odredbe pojednostavljene. Također potiče ljude da čuvaju račune, što je, kako dužnosnici ističu, važan korak u suzbijanju sive ekonomije. Međutim, ostaje pitanje koliko će brzo napredak biti ostvaren. Promjene su dovele do prosvjeda i velike ogorčenosti nekih društvenih skupina. Također nije jasno jesu li porezni dužnosnici spremni na takav korak. Grci kažu da su poreznici poznati kao iznimno potkupljivi. Froso Stavraki, visokopozicionirana dužnosnica poreznog sindikata i porezna službenica sa 27 godina staža, potvrdila je da postoji sumnja na korupciju u njihovim redovima. No također smatra da političari nikad nisu inzistirali na čvrstom pristupu. “Naredba s vrha bila je da se bavimo uobičajenom obradom poreznih prijava. Imali smo posla s pregledavanjem formulara i provjeravali one koji plaćaju poreze, a ne one koji ne plaćaju.”

Suzanne Daley